Naftni konzultant i analitičar Jasmin Umićević u dnevniku Nova TV upozorava da je stanje na energetskom tržištu iznimno ozbiljno te da prognoze za razdoblje koje slijedi nisu ohrabrujuće. Prema njegovoj procjeni, mogućnost značajnijeg ograničavanja cijena praktički ne postoji jer su cijene već dosegnule vrlo visoke razine, a izgledi za budućnost dodatno su nepovoljni.
“Šanse za nekakvo značajnije ograničenje cijena su nemoguće jer su cijene toliko narasle, a perspektive su zapravo još lošije”, ističe Umićević.
Dodaje kako Vlada analizira proračunske mogućnosti za eventualnu reakciju, no smatra da je manevarski prostor vrlo sužen. “Vrlo malo ima prostora, praktički minimalno”, upozorava.
Umićević se slaže s procjenama da je trenutačna situacija čak zahtjevnija od one na početku ruske invazije na Ukrajinu, naglašavajući da svijet prolazi kroz povijesno razdoblje energetske nestabilnosti.
“Nikad od 1970-ih godina svijet nije bio suočen s ovakvom energetskom krizom”, kaže.
Uspoređujući sadašnje okolnosti s krizom iz 2022. godine, pojašnjava da je tadašnji poremećaj bio lokalnog karaktera te da protok nafte nije bio prekinut, dok je danas stanje znatno ozbiljnije.
“Tada nafta nije prestajala protjecati, a danas praktički fali 20 milijuna barela na tržištu”, navodi Umićević. Uz to upozorava i na dodatne poremećaje u opskrbi. “Nema plina, nema izvoza gnojiva, tako da ovo je u ovom trenutku već puno veća kriza nego onda.”
Govoreći o operativnim problemima u opskrbi određenim vrstama derivata u Hrvatskoj, poput plavog dizela, Umićević tvrdi da ne postoji stvarni manjak robe. Naglašava kako Hrvatska raspolaže značajnim zalihama.
“Hrvatska srećom ima značajne rezerve, ima za preko 90 dana i nafte i naftnih derivata”, kaže.
Trenutačne poteškoće, smatra, proizlaze prije svega iz logističkih izazova u izvanrednim okolnostima, ali i iz psihologije tržišta. Upozorava na pojavu panične kupovine, odnosno povećane potražnje potaknute strahom od daljnjeg rasta cijena.
“To se zapravo zove stručno ‘panic sale’ i ‘panic buy’. Ljudi se boje porasta cijena… sjetite se da su u početku krize COVID-a ljudi toaletni papir kupovali. To je recimo nešto slično u ovom trenutku”, objašnjava.
Dodaje kako su državne zalihe predviđene upravo za slučajeve stvarne nestašice, a ne za situacije u kojima robe ima dovoljno, ali dolazi do kratkotrajnih poremećaja zbog pojačane potražnje i logističkih opterećenja.
Osvrćući se na predstojeću turističku sezonu i tradicionalno povećanu ljetnu potrošnju, Umićević ne očekuje uvođenje restrikcija. Smatra da bi takva mjera bila loša poruka za zemlju koja znatan dio gospodarstva temelji na turizmu.
“Hrvatska živi od turizma, preko 25% bruto domaćeg proizvoda zapravo dolazi iz turizma. Koja je to poruka da vi kao krajnja destinacija kažete da ćete ograničiti količine naftnih derivata? Nitko ne dolazi tamo gdje je restrikcija”, poručuje.
Kao dodatnu sigurnost ističe razvijenu logističku mrežu hrvatskih luka, od Ploča do Rijeke, kao i ulogu Janafa u opskrbnom lancu.
Kada je riječ o opskrbi plinom tijekom ljeta, Umićević ne očekuje dramatičan razvoj događaja jer se najveća potrošnja bilježi u zimskim mjesecima. Posebno važnom smatra poziciju LNG terminala na Krku.
“Hrvatska opet ima jednu dobru poziciju LNG terminala na Krku. Kad ste prvi na ulazu, onda prvo vodite brigu kao uvijek o sebi. Sav onaj plin koji dolazi u slučaju nekakve nestašice prvo će služiti opskrbi hrvatskog tržišta”, zaključuje.
Na kraju poručuje da je situacija ozbiljna i neizvjesna te da se okolnosti mogu vrlo brzo stabilizirati, ali i dodatno pogoršati.
