Međunarodna energetska agencija (IEA) predložila je niz konkretnih mjera kojima bi se ublažili učinci sve ozbiljnije energetske krize izazvane sukobima na Bliskom istoku i poremećajima na globalnom tržištu nafte., prenosi jutarnji
U upozorenju koje prenose svjetski mediji, IEA ističe kako vlade, poduzeća i kućanstva moraju aktivno djelovati na strani potražnje kako bi se smanjio pritisak na tržišta energenata.
“Niz je mjera na strani potražnje koje vlade, poduzeća i kućanstva mogu poduzeti kako bi ublažili ekonomske utjecaje poremećaja na tržištima nafte koji proizlaze iz rata na Bliskom istoku na potrošače. Mjere na strani potražnje dostupne su vladama, poduzećima i kućanstvima a obuhvaćaju cestovni promet, zračni promet, kuhanje i industriju usred napetosti na tržištima dizela, mlaznog goriva i ukapljenog naftnog plina (UNP)”, upozorili su iz IEA-e.
Agencija podsjeća kako je sukob u Arapskom zaljevu doveo do jednog od najvećih poremećaja opskrbe u povijesti, posebno zbog smanjenog prometa kroz Hormuški tjesnac, kojim inače prolazi oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
“Oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno obično prolazi kroz tjesnac. Gubitak tih tokova značajno je zategnuo tržišta, podižući cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu i uzrokujući još oštriji porast cijena rafiniranih proizvoda poput dizela, mlaznog goriva i ukapljenog naftnog plina (UNP). Obnavljanje tranzita kroz Hormuški tjesnac ostaje ključno za stabilizaciju globalnih energetskih tržišta”, navode.
IEA naglašava kako same mjere povećanja ponude nisu dovoljne, iako su države članice već posegnule za rekordnim oslobađanjem strateških rezervi.
“Same mjere na strani ponude ne mogu u potpunosti nadoknaditi opseg poremećaja. Rješavanje potražnje ključan je i neposredan alat za smanjenje pritiska na potrošače poboljšanjem pristupačnosti i podrškom energetskoj sigurnosti”, ističu.
Poseban naglasak stavljen je na promet, koji čini oko 45 posto globalne potrošnje nafte. Među ključnim preporukama su rad od kuće gdje god je to moguće, poticanje korištenja javnog prijevoza, dijeljenje automobila te ograničavanje korištenja privatnih vozila u gradovima.
Predlaže se i uvođenje rotacija registarskih oznaka za pristup prometnicama u velikim urbanim sredinama, kao i smanjenje maksimalne brzine na autocestama za deset posto.
Dodatno, IEA preporučuje izbjegavanje zračnih putovanja kada postoje alternative, racionalnije korištenje ukapljenog naftnog plina te prilagodbu industrijskih i logističkih procesa kako bi se smanjila potrošnja energenata u uvjetima pojačane tržišne nestabilnosti.
