Nakon redovite sjednice Predsjedništva HDZ-a predsjednik stranke i premijer Andrej Plenković dao je izjavu za medije i odgovarao na pitanja novinara.
“Raspravili smo sve aktualne teme i najavili aktivnosti ovoga tjedna. Prije svega osvrnuli smo se na zaista sjajnu ocjenu Standard & Poor’sa, koji je povećao investicijski kreditni rejting Hrvatskoj s razine A minus na razinu A. To je odlična poruka u pogledu smanjenih troškova zaduživanja države, a time i povoljnijih uvjeta za naše gospodarske subjekte i banke, što se na kraju reflektira i na građane”, rekao je na početku premijer.
Dodao je kako će Vlada nastaviti voditi odgovornu fiskalnu politiku.
“Zadovoljni smo i nastavit ćemo s odgovornim upravljanjem javnim financijama kako bismo stvarali fiskalni prostor za druge prioritete u financiranju. Moram se osvrnuti i na neprimjeren i potpuno netočan komentar predsjednika Milanovića koji je javnosti poručio da kreditni rejting ne vrijedi ništa. Naravno da je bez veze kad je Hrvatska u vrijeme dok je on bio premijer bila u takozvanom rejtingu ‘smeće'”, rekao je Plenković.
Premijer je podsjetio da je Hrvatska u tom razdoblju bila daleko od investicijskog rejtinga te da su kamate na državna zaduženja tada bile znatno više.
“Da hrvatska javnost shvati o čemu je riječ, imam dojam da se relativizira i minimizira objektivne uspjehe. Ove ocjene ne dolaze od nekoga tko je povezan s Vladom ili iz Hrvatske, nego od stručnjaka koji rade prema istim standardima za sve države. Da Hrvatska danas ima kreditni rejting kakav je imala u vrijeme Milanovićeve vlade, danas bismo izdvajali oko 3,5 posto BDP-a za kamate na državni dug”, rekao je.
Dodao je kako Hrvatska danas za servisiranje financijskih obveza izdvaja oko 1,5 posto BDP-a.
“Razlika od dva posto BDP-a otprilike je jednaka cilju koji je Hrvatska preuzela u NATO-u, a to je izdvajanje dva posto BDP-a za obranu. Da nemamo ovakav investicijski kreditni rejting, ne bismo imali fiskalni prostor za takva ulaganja”, poručio je.
Plenković je naglasio kako je kreditni rejting Hrvatske u posljednjih devet godina povećan za šest stupnjeva.
“Na taj način olakšavamo rješavanje prioriteta države. Molim građane da ne vjeruju lažima i relativiziranju objektivnih uspjeha. To je podcjenjivanje hrvatske javnosti i svih ljudi koji rade na reformama i razvoju zemlje”, rekao je.
Osvrnuo se i na gospodarske pokazatelje.
“U vrijeme SDP-ove vlade Hrvatska je ostala na 61 posto prosječne razvijenosti Europske unije. Od kada mi upravljamo državom, skočili smo sa 62 na 78 posto prosjeka EU. U četiri godine njihove vlade osnovica za plaće nije rasla, dok je u našim mandatima rasla 52 posto”, istaknuo je.
Premijer je govorio i o rastu hrvatskog gospodarstva.
“Hrvatski BDP tada je iznosio oko 46 ili 47 milijardi eura, prošle godine bio je 93 milijarde. Ove godine očekujemo više od 98 milijardi, a 2027. hrvatski BDP ići će iznad 100 milijardi eura. To je manifestacija gospodarskog rasta i razvoja zemlje”, rekao je.
Odbacio je i tvrdnje da bi Hrvatska u budućnosti mogla ostati bez europskih sredstava.
“Europska komisija predložila je novi višegodišnji financijski okvir s najvećim proračunom u povijesti Europske unije. Pa neće valjda Hrvatska u tim godinama ostati bez jednog centa europskih sredstava”, rekao je Plenković.
Naglasio je kako je Hrvatska danas oko 20 milijardi eura u plusu u odnosu na sredstva koja uplaćuje u europski proračun.
“Ovo je još jedna lažna teza koja se plasira građanima. Moramo to jasno odbaciti jer je riječ o dezinformiranju javnosti”, poručio je.
Komentirao je i političko okupljanje SDP-a i platforme Možemo.
“U subotu su se družili iz Možemo i SDP-a. Skupa su kao jedna gnjila lubenica. Ono crveno unutra je SDP, a okolo imate već sagnjilu zelenu koru. To je simbioza Možemo i SDP-a – jedna trula lubenica koja nema druge nego da se okuplja kako bi izgubili malo manje nego što bi izgubili da idu odvojeno”, rekao je Plenković.
Govoreći o mjerama Vlade, najavio je povećanje dijela mirovina.
“Danas je krenula isplata povećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina. Novi zakon ukida penalizaciju nakon što korisnici prijevremene mirovine navrše 70 godina života. To se odnosi na oko 120 tisuća korisnika, a prosječno povećanje iznosit će oko 53 eura mjesečno”, rekao je.
Za tu je svrhu, dodao je, osigurano oko 12 milijuna eura.
Na kraju se osvrnuo i na međunarodne okolnosti, posebno na posljedice sukoba na Bliskom istoku.
“Hrvatska vlada će i dalje voditi računa o očuvanju socijalne kohezije, interesima građana i gospodarstva. Kao i nakon ruske agresije na Ukrajinu, intervenirat ćemo ako bude potrebno kako bismo zaštitili građane i gospodarstvo”, rekao je Plenković.
Uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a predsjednik Sabora Gordan Jandroković i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović osvrnuli su se i na pitanje naoružavanja Srbije te nabavu raketnih sustava, o čemu se posljednjih dana vodi rasprava u javnosti i medijima.
