Upravni sud u Zagrebu dovršio je ogledni predmet o pravu na inkluzivni dodatak u slučajevima kada je podnositelj zahtjeva preminuo prije donošenja rješenja. Nepravomoćnom presudom utvrđeno je da sustav socijalne skrbi mora nastaviti postupke i nakon smrti podnositelja. Ako se u postumnom postupku utvrdi da je preminula osoba ispunjavala uvjete, nasljednicima pripada isplata svih dodataka od dana podnošenja zahtjeva do smrti. Procjenjuje se da bi se odluka mogla odnositi na oko 15.000 slučajeva, piše Jutarnji list.
Riječ je o novom ozbiljnom izazovu za resornog ministra Marina Piletića, nakon što je Ustavni sud nedavno ukinuo ključne dijelove Zakona o osobnoj asistenciji. Ujedno je to zasad nepravomoćna, ali značajna pobjeda nasljednika osoba koje su mjesecima, a neke i dulje od godinu dana, čekale rješenje koje je Hrvatski zavod za socijalni rad po zakonu morao donijeti u roku od 15 dana.
Mnogi podnositelji bili su teško bolesni, često onkološki pacijenti u terminalnoj fazi, kojima je dodatak trebao osigurati dostojanstvenije uvjete života. Zbog administrativnih propusta rješenja nisu dočekali, a postupci su nakon njihove smrti obustavljani bez utvrđivanja prava, čime su nasljednici ostajali bez mogućih isplata.
Sud je ocijenio da takva praksa znači da sustav ostvaruje korist iz vlastitog nepoštivanja propisa.
Ogledni predmet pokrenut je nakon što je sud zaprimio veći broj tužbi iste pravne prirode. Do sredine siječnja bilo ih je 226. Sud je odlučio nastaviti postupak u jednom slučaju koji će poslužiti kao ogledni, dok su ostali privremeno stavljeni na čekanje do pravomoćnog završetka.
U konkretnom slučaju sud je odlučivao o tužbi supruge i nasljednice preminulog podnositelja zahtjeva, kojoj je Ministarstvo odbilo žalbu na obustavu postupka. Presudom su poništena ranija rješenja, a Ministarstvu je naloženo i plaćanje 625 eura troškova postupka.
Sud je utvrdio da je zahtjev bio uredno podnesen u srpnju 2024., ali da nadležno tijelo nije odlučilo ni u zakonskom roku ni u mjesecima koji su slijedili. Nakon smrti podnositelja postupak je obustavljen.
U obrazloženju se navodi da, iako je riječ o osobnom pravu, ono sadrži i imovinsku komponentu pa se postupak može nastaviti s nasljednicima. Sud ističe da podnositelj koji ispunjava uvjete ima pravo očekivati priznavanje prava od dana podnošenja zahtjeva te da bi obustava zbog smrti onemogućila ostvarenje tog prava.
Odbačeni su i argumenti Ministarstva da se takva praksa ne može primijeniti u sustavu socijalne skrbi te da je podnositelj mogao koristiti žalbu zbog šutnje administracije. Sud naglašava da je obveza donošenja odluke u roku na tijelu javne vlasti, neovisno o tome koristi li stranka pravna sredstva. Posebno se ističe da su podnositelji često osobe narušenog zdravlja i bez pravnog znanja.
U presudi se upozorava i da je iz novog Zakona o socijalnoj skrbi uklonjena odredba koja je ranije izričito propisivala obustavu postupka u slučaju smrti podnositelja, što, prema tumačenju suda, pokazuje drukčiju zakonodavnu namjeru.
Ako se u nastavljenom postupku utvrdi da je pokojni podnositelj ispunjavao uvjete, nasljednici imaju pravo na isplatu za razdoblje od podnošenja zahtjeva do smrti.
Na odluku o inkluzivnom dodatku trenutačno čeka više od 100.000 osoba. Riječ je o temeljnom novčanom pravu osoba s invaliditetom i teškim kroničnim bolestima, a iznosi se kreću od 138 do 720 eura mjesečno, ovisno o stupnju potreba.
