Završen je neformalni skup Europske pučke stranke u Zagrebu, na kojem se raspravljalo o radnom programu stranke za 2026. godinu. Sastanku je nazočilo više od 20 europskih čelnika.
Predsjednik EPP-a Manfred Weber ocijenio je skup uspješnim, istaknuvši kako je Hrvatska bila izvrsna domaćinska platforma. Naglasio je da je riječ o uspješnoj i najmlađoj članici Europske unije, što, prema njegovim riječima, Zagrebu daje dodatnu simboliku u europskom političkom kontekstu., piše HRT
Zadovoljstvo održanim sastankom izrazio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, napomenuvši da se skup održao u godini obilježavanja 50. obljetnice Europske pučke stranke.
Prema nacrtu programa EPP-a za 2026. godinu, naglasak je stavljen na potrebu da Europska unija prijeđe s rasprava na konkretnije djelovanje. Kako je izvijestila novinarka HTV-a Kristina Pešić, na vrhu liste prioriteta nalazi se gospodarstvo, odnosno pitanje vraćanja konkurentnosti Europske unije. Kao ključne mjere ističu se poticanje inovacija, smanjenje birokracije i jačanje poduzetništva.
Drugi važan prioritet odnosi se na obranu i sigurnost, osobito u kontekstu rastuće neizvjesnosti oko budućnosti transatlantskog saveza. Među glavne teme uvrštena je i demografija, koja se sve snažnije nameće kao strateško pitanje.
Kada je riječ o položaju Europske unije na međunarodnoj sceni, EPP zagovara jedinstven i snažniji nastup, umjesto dosadašnjeg, kako je ocijenjeno, previše suzdržanog pristupa. U tom kontekstu ponovno je otvorena rasprava o prijedlogu Manfreda Webera o objedinjavanju funkcija predsjednika Europske komisije i Europskog vijeća, kao i o mogućem ukidanju prava veta. Iako se o toj ideji u Bruxellesu raspravlja već godinama, do sada nije zaživjela. Veće države članice, poput Francuske i Njemačke, snažno je podupiru, dok Italija i Španjolska zagovaraju kompromisna rješenja. Manje članice, među kojima je i Hrvatska, izražavaju zabrinutost da bi takve promjene mogle dovesti do gubitka njihovog političkog utjecaja.
Europska pučka stranka u petak je u Zagrebu usvojila i deklaraciju u kojoj se naglašava da demografija nije rubno, već središnje strateško pitanje za budućnost Europe. U dokumentu se upozorava da Europa koja se demografski smanjuje postaje slabija i manje sposobna štititi svoje građane, gospodarstvo i temeljne vrijednosti u sve nestabilnijem i konkurentnijem globalnom okruženju.
Prema procjenama navedenim u deklaraciji, ako se sadašnji trendovi nastave, Europska unija bi do 2070. godine činila tek oko četiri posto svjetskog stanovništva, dok je početkom 20. stoljeća obuhvaćala gotovo četvrtinu globalne populacije.
EU se suočava sa starenjem stanovništva, depopulacijom i dugotrajno niskim stopama nataliteta. U svim državama članicama fertilitet je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije od 2,1 djeteta po ženi, a prosjek iznosi oko 1,38.
Takvi trendovi stvaraju sve veći pritisak na mirovinske sustave, tržište rada i zdravstvenu skrb, zbog čega se Europa sve više oslanja na radnike iz trećih zemalja kako bi barem privremeno ublažila pad broja radno sposobnog stanovništva.