Dvoje djece u dobi od 12 i 13 godina u razmaku od samo pet dana pretrpjelo je trajno oštećenje vida zbog igre s laserskim uređajima kupljenima putem interneta, upozorila je prof. dr. sc. Mirjana Bjeloš, ugledna oftalmologinja, za Portal Zdravlje.
U oba slučaja djeca su zadobila teška oštećenja mrežnice jednog oka, s nepovratnim gubitkom vidne funkcije, zbog čega će do kraja života živjeti s vidom na samo jednom oku.
Prvi slučaj zabilježen je tijekom dežurstva, kada je dijete primljeno s kliničkom slikom tipičnom za lasersku ozljedu mrežnice. Laser, koji je dijete dobilo kao rođendanski poklon, kupljen je putem interneta i bio je označen specifikacijama koje ne odgovaraju nijednoj važećoj međunarodnoj sigurnosnoj klasifikaciji. Na uređaju je bila navedena izlazna snaga od 100 mW, što višestruko premašuje granice sigurne izloženosti ljudskom oku.
“Laseri takve snage u medicini se koriste isključivo u strogo kontroliranim uvjetima, kako bi se namjerno izazvala oštećenja mrežnice u terapijske svrhe. Izlaganje dječjeg oka takvoj zraci izvan medicinskog okruženja predstavlja izravan put prema teškoj i trajnoj ozljedi”, upozorava prof. Bjeloš.
Drugi slučaj dogodio se samo nekoliko dana kasnije, kada je dijete razvilo smetnje vida nakon izlaganja snažnom laserskom svjetlu. Pregled je potvrdio fototraumatsko oštećenje živčanog tkiva mrežnice, bez realne mogućnosti oporavka.
“Živčano tkivo mrežnice nema sposobnost regeneracije. Oštećenja nastala u djetinjstvu ostaju trajna”, naglašava liječnica.
Teške posljedice za cijeli život
Stručnjaci upozoravaju da se oko 80 posto informacija iz okoline prima putem vida, a gubitak vidne funkcije u dječjoj dobi ima dugoročne posljedice na obrazovanje, profesionalne mogućnosti, sigurnost i ukupnu kvalitetu života. Monokularni vid smanjuje prostornu percepciju, ograničava sudjelovanje u određenim sportovima i prometu te povećava rizik u slučaju ozljede zdravog oka.
Prof. Bjeloš upozorava i na laserske igračke te tzv. laser tag igrališta, koja se često reklamiraju kao bezopasna zabava za djecu. “Korištenje usmjerenih izvora svjetlosti zahtijeva poseban oprez, osobito u okruženju u kojem se djeca slobodno i nekontrolirano kreću”, ističe.
Odgovornost je na odraslima
“Djeca nisu odgovorna za ovakve ishode. Ona nemaju znanje ni sposobnost procjene rizika. Odgovornost leži na odraslima – roditeljima, regulatornim tijelima, proizvođačima i društvu u cjelini”, poručuje prof. Bjeloš.
Zaključno upozorava na širi javnozdravstveni problem: dok se zdravstveni sustav bori protiv neizbježnih uzroka sljepoće, istodobno se toleriraju situacije u kojima se vid nepovratno gubi zbog potpuno sprječivih uzroka.
“Vid djece je neobnovljiv resurs. Kada se izgubi, gubitak je trajan. Njegova zaštita mora biti apsolutni društveni prioritet”, zaključuje Bjeloš.
Ako želiš, mogu tekst dodatno skratiti za portal, izoštriti naslov, napraviti udarniju verziju ili dodati jači apel roditeljima i institucijama.