Bijela kuća zasad nije objavila konkretne detalje o okviru budućeg sporazuma vezanog uz Grenland, za koji je američki predsjednik Donald Trump izjavio da je oblikovan u srijedu u Davosu. Ipak, u javnost su procurile informacije o trenutačnoj fazi pregovora, koje upućuju na tri glavna smjera rasprava: jačanje prisutnosti NATO-a na Arktiku, moguće dodjeljivanje određenih suverenih prava Sjedinjenim Državama nad dijelovima grenlandskog teritorija te sprječavanje potencijalno neprijateljskih aktera u eksploataciji mineralnih resursa otoka.
Prema pisanju New York Timesa, koji se poziva na osam visokorangiranih zapadnih sigurnosnih i diplomatskih izvora, nijedan od trenutačnih prijedloga ne uključuje Trumpovu raniju ideju o prijenosu vlasništva nad cijelim Grenlandom na SAD. No, šanse za realizaciju pojedinih prijedloga nisu jednake. Danska se, primjerice, oštro protivi bilo kakvom ustupanju suvereniteta nad dijelovima svojeg teritorija. “Imamo jasnu crvenu liniju. Nećemo odustati od suvereniteta nad dijelovima kraljevstva”, poručio je danski ministar obrane Troels Lund Poulsen., prenosi jutarnji
Središnje pitanje pregovora, prema dostupnim informacijama, bit će razina američkog suvereniteta nad vojnim bazama na Grenlandu. Iako danska strana ustrajno naglašava da je suverenitet neprihvatljiv predmet trgovine, dio diplomata smatra da bi moglo postojati prostora za određene ustupke vezane uz pojedinačne baze.
U tom kontekstu razmatra se proširenje sporazuma iz 1951. između Danske i Sjedinjenih Država novim aranžmanom koji bi stvorio svojevrsne “džepove” američkog teritorija na Grenlandu. Kao mogući model spominju se britanske baze Akrotiri i Dhekelia na Cipru, koje se tretiraju kao britanski teritorij, čime London ostvaruje znatno veću kontrolu nad tim područjima.
Trump je dodatno naglasio da je pitanje suvereniteta ključno za planiranu raketnu obrambenu instalaciju pod nazivom “Zlatna kupola”, inspiriranu izraelskim sustavom Željezne kupole, čija je svrha presretanje projektila usmjerenih prema američkom teritoriju. Ideju je prvi put predstavio u svibnju prošle godine, no prema dostupnim podacima, projekt još uvijek nije prešao fazu koncepta. “Cijela stvar je u ovom trenutku potpuno iluzorna. Nisu dodijelili nijedan vladin ugovor za stvarni razvoj projekta”, rekao je povjesničar Andrew Gawthorpe za France 24.
Stručnjaci također dovode u pitanje stratešku nužnost Grenlanda za takav sustav, ističući da bi većina detekcijskih tehnologija bila smještena u svemiru, dok bi presretači mogli učinkovito djelovati i s američkog kopna. Iako se očekuje da Danska neće blokirati širenje američkih vojnih kapaciteta na Grenlandu, vjerojatno će snažno reagirati na svaki pokušaj uspostave američkog suvereniteta nad tim bazama.