Hrvatska danas obilježava dva važna datuma iz svoje novije povijesti – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Na današnji dan prije 34 godine, u jeku Domovinskog rata, Hrvatsku je priznalo 12 članica tadašnje Europske zajednice, čime je ostvarena jedna od ključnih političkih pobjeda u procesu stvaranja neovisne države. Istodobno se obilježava i početak procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1996. godine, kojim je Hrvatska, bez ispaljenog metka, vratila posljednji okupirani dio svog teritorija i zaokružila državni suverenitet.
Dan međunarodnog priznanja ostao je upamćen kao trenutak nacionalne euforije. Zvona su zvonila diljem zemlje, slavilo se na ulicama, a tadašnji predsjednik Republike Franjo Tuđman poručio je kako nakon slavlja slijedi posao obnove i izgradnje zemlje. Iako je priznanje bilo povijesni uspjeh, ratna stvarnost nije prestajala – borbe su se vodile i toga dana, a put do slobode bio je obilježen velikim ljudskim žrtvama.
Borba za međunarodno priznanje vodila se na više razina – na bojišnicama, ali i na diplomatskom, političkom, kulturnom i sportskom planu. Posebno snažnu potporu Hrvatska je od samog početka imala od Svete Stolice, koja je priznanje vidjela kao doprinos zaustavljanju sukoba. Među prvim državama koje su priznale Hrvatsku još 1991. bile su Slovenija, Litva, Latvija i Ukrajina, a u prosincu iste godine i Island te Njemačka, koja je snažno zagovarala priznanje Hrvatske među europskim partnerima.
Domovinski rat potrajao je sve do vojno-redarstvene operacije Oluja, a nakon nje otvorilo se pitanje hrvatskog Podunavlja. Umjesto nove oružane operacije, odabran je put mirne reintegracije, temeljen na Erdutskom sporazumu. Procesom pod međunarodnim nadzorom istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem postupno su vraćeni u ustavno-pravni poredak Hrvatske, a povratak prognanika i dolazak Vlaka mira u Vukovar simbolično su označili konačni povratak Hrvatske na svoje međunarodno priznate granice.
Obljetnicu je na društvenim mrežama obilježio i predsjednik Vlade Andrej Plenković, istaknuvši kako je 15. siječnja jedan od ključnih datuma moderne hrvatske državnosti. Podsjetio je da je međunarodnim priznanjem i mirnom reintegracijom ostvaren puni suverenitet države te zahvalio prvom predsjedniku Franji Tuđmanu, hrvatskim braniteljima i svima koji su dali život za slobodu Hrvatske.
Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je kako ova dva datuma sažimaju temeljni cilj obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata – stvaranje suverene, samostalne i međunarodno priznate države u kojoj će svi građani živjeti u miru i sigurnosti. Naglasio je kako je taj cilj ostvaren uz velike žrtve hrvatskih branitelja i uz potporu malobrojnih prijatelja u međunarodnoj zajednici, dok je većina svijeta dugo oklijevala priznati pravo Hrvatske na državnost. Pozvao je na jedinstvo u očuvanju suverenosti, zaštiti nacionalnih interesa te osiguravanju mira i sigurnosti u vremenu globalnih nestabilnosti.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković istaknuo je kako obilježavanje ovih obljetnica nije samo prisjećanje na prošlost, nego i podsjetnik na odgovornost prema budućnosti, slobodi i demokraciji. Podsjetio je da je međunarodno priznanje ostvareno u trenutku kada je velik dio hrvatskog teritorija još bio okupiran te da je taj čin otvorio vrata daljnjim priznanjima i međunarodnoj afirmaciji države. Citirao je i riječi Franje Tuđmana izrečene 15. siječnja 1992., prema kojima će taj datum zlatnim slovima ostati upisan u povijest hrvatskog naroda.
Jandroković je naglasio da je Hrvatska kroz mirnu reintegraciju dokazala da zna pobijediti i u miru, čime je otvorila put kasnijim strateškim iskoracima poput članstva u NATO-u i Europskoj uniji. Posebno je podsjetio i na ulogu Svete Stolice, koja je Hrvatsku priznala dva dana prije ostalih članica Europske zajednice, naglasivši da je ta potpora imala snažno političko i moralno značenje, osobito za branitelje na bojištima.
Današnji dan tako ostaje trajni podsjetnik na visoku cijenu slobode, ali i na snagu političke mudrosti, jedinstva i odlučnosti kojima je Hrvatska ostvarila svoje povijesne ciljeve.