Američki predsjednik Donald Trump zatražio je od vodećih predstavnika naftne industrije da ulože najmanje 100 milijardi dolara u Venezuelu, no na sastanku u Bijeloj kući naišao je na suzdržan, gotovo mlak odgovor. Jedan od direktora otvoreno je upozorio da je ta južnoamerička zemlja trenutačno „nepogodna za ulaganja“, unatoč golemim energetskim rezervama kojima raspolaže.
Čelnici najvećih američkih naftnih kompanija priznali su da Venezuela dugoročno predstavlja primamljivu priliku, no istaknuli su kako bi bile potrebne duboke političke i institucionalne promjene da bi se regija ponovno smatrala sigurnom za kapital. Na sastanku nisu preuzete nikakve konkretne financijske obveze., javlja BBC
Trump je poručio da će Sjedinjene Države „osloboditi“ venezuelansku naftu nakon racije američkih snaga 3. siječnja u Caracasu, tijekom koje je uhićen dotadašnji čelnik Nicolás Maduro. „Jedna od stvari koju će Sjedinjene Države iz ovoga dobiti bit će još niže cijene energije“, rekao je Trump u petak u Bijeloj kući.
Direktori naftnih kompanija, međutim, nisu dijelili predsjednikov optimizam. Glavni izvršni direktor Exxona Darren Woods podsjetio je da je toj kompaniji imovina u Venezueli već dvaput oduzeta. „Možete zamisliti da bi ponovni ulazak treći put zahtijevao vrlo značajne promjene u odnosu na ono što smo povijesno vidjeli i na trenutačno stanje“, rekao je, zaključivši da je „danas to neulagivo“.
Venezuela već više od stoljeća ima složen i često konfliktan odnos s međunarodnim naftnim kompanijama. Chevron je trenutačno jedina velika američka naftna tvrtka koja još posluje u toj zemlji, dok su pojedine europske kompanije, poput španjolskog Repsola i talijanskog Enija, također i dalje aktivne. Trump je pritom naglasio da će njegova administracija odlučivati kojim će tvrtkama biti dopušteno poslovanje. „Vi poslujete izravno s nama. Ne poslujete uopće s Venezuelom. Ne želimo da poslujete s Venezuelom“, poručio je.
Bijela kuća istodobno radi na „selektivnom“ ublažavanju američkih sankcija koje su godinama ograničavale izvoz venezuelanske nafte. Dužnosnici tvrde da koordiniraju poteze s privremenim vlastima u zemlji, na čijem je čelu potpredsjednica Delcy Rodríguez, no naglašavaju da Sjedinjene Države žele zadržati kontrolu nad prodajom kao oblik političkog pritiska.
Ovoga tjedna američke vlasti zaplijenile su nekoliko tankera koji su prevozili sankcioniranu sirovu naftu, a paralelno rade na uspostavi sustava prodaje u kojem bi se prihodi polagali na račune pod američkom kontrolom.
Venezuelanska proizvodnja nafte posljednjih je desetljeća teško pogođena kroničnim nedostatkom ulaganja, lošim upravljanjem i sankcijama. Sa sadašnjih približno milijun barela dnevno, zemlja sudjeluje s manje od jedan posto u globalnoj opskrbi. Chevron, koji sudjeluje s oko petine ukupne proizvodnje, najavio je postupno povećanje kapaciteta, dok Exxon planira poslati tehnički tim kako bi procijenio stanje na terenu.
Repsol, koji trenutačno proizvodi oko 45.000 barela dnevno, smatra da bi uz odgovarajuće uvjete proizvodnju mogao utrostručiti u sljedećih nekoliko godina. I drugi direktori poručili su da bi Trumpova obećanja o promjenama mogla potaknuti ulaganja, iako zasad bez konkretnih iznosa.
„Spremni smo ići u Venezuelu“, rekao je Bill Armstrong, čelnik neovisne kompanije za bušenje nafte i plina, dodavši da je riječ o „prvoklasnoj lokaciji“ u smislu resursa.
Analitičari, međutim, upozoravaju da bi značajno povećanje proizvodnje zahtijevalo golem i dugotrajan napor. David Goldwyn, energetski konzultant i bivši izaslanik američkog State Departmenta, ocijenio je da su kompanije „maksimalno pristojne i potporne, ali bez obećanja stvarnog novca“. Prema njegovim riječima, velike kompanije neće ulagati ni nekoliko milijardi dolara, a kamoli desetke milijardi, bez jamstava fizičke sigurnosti, pravne izvjesnosti i konkurentnog poreznog okvira.
Procjene Rystad Energyja pokazuju da bi za utrostručenje proizvodnje do 2040. godine bilo potrebno između osam i devet milijardi dolara novih ulaganja godišnje. Glavni ekonomist te kuće Claudio Galimberti ističe da bi Trumpov prijedlog od 100 milijardi dolara imao snažan učinak – ako bi se ikada realizirao. No dodaje da bi kompanije na takvu razinu ulaganja pristale jedino uz subvencije i stabilnu političku situaciju.
Upozorava i da Amerikanci ne bi trebali očekivati brz pad cijena nafte zbog razvoja događaja u Venezueli. „Bit će teško vidjeti velike obveze prije potpune političke stabilizacije, a kada će se to dogoditi, nitko ne može sa sigurnošću reći“, zaključio je.