S prvim danom nove godine građanima je omogućeno otvaranje besplatnog računa s paketom bankarskih usluga. Jamči li se tim zakonskim rješenjem doista besplatna usluga ili se tu kriju dodatna financijska opterećenja?
Banke su obvezne svakom građaninu koji prima redovita primanja, plaću, mirovinu, stipendiju, omogućiti račun za plaćanje s paketom osnovnih usluga bez naknade.
Ana Zorić iz Ministarstva financija objasnila je u emisiji U mreži Prvog kako od 1. siječnja građani mogu doći u svoju banku te, ako imaju redovito primanje, zatražiti da se otvori račun s paketom besplatnih usluga.
– Nisu sve usluge besplatne niti je riječ o besplatnom računu. Ograničen je set usluga koje su besplatne, a koje su vezane za činjenicu primanja redovnih primanja. Besplatne su usluge otvaranja, zatvaranja i vođenja računa, usluga internetskog ili mobilnog bankarstva prema odabiru kreditne institucije, usluga polaganja i podizanja sredstava na svoj račun ili s njega s bankomata ili šaltera, priljevi u eurima domaći i međunarodni te usluga debitnih kartica, rekla je.
Dodala je da su, ako građani imaju bilo kakva pitanja, vrata Ministarstva otvorena za njih.
Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka izjavio je da je riječ o novom proizvodu koji je došao u banke s jasnim setom usluga koje se ne naplaćuju.
– Da bi klijent dobio račun s besplatnim paketom usluga, ako ima redovita primanja, on to mora sam zahtijevati i to se ne događa automatizmom. U tom postupku se potpisuje novi okvirni ugovor. U banci će klijent dobiti informaciju koje su usluge besplatne, rekao je.
Na pitanje zašto je nužan osobni dolazak u banku, Maljković je odgovorio kako svima još nije jasno koje usluge spadaju u taj paket besplatnih usluga i zbog toga banke žele jasno predočiti sve informacije.
– U praksi bi se moglo dogoditi da se neke trenutačne usluge automatski isključe ugovaranjem takvog računa, što bi dovelo do nezadovoljstva ljudi. Usluge koje koristimo, a nisu u sklopu ovog računa su kreditne kartice, multivalutni računi, trajni nalozi i sve ostalo što se i dalje naplaćuje, istaknuo je.
Zorić je naglasila kako zakon ne nalaže da je potrebno doći u banku. Dodala je da je Ministarstvo u svim istupima istaknulo kako se građanima ne smije otežavati pristup paketu besplatnih usluga.
Primjena instituta punomoći
– Što se tiče instituta punomoći, on bi se trebao primjenjivati i za ove usluge banke, istaknula je i dodala kako je besplatni račun trajno pravo građana te da se ne moraju žuriti, nego razmotriti što je za njih najbolje.
Maljković je svjestan da se punomoć građanima u nekim situacijama nije priznavala, ali naglašava kako se račun može ugovoriti ili samostalno ili, za osobe koje ne mogu doći u banku fizički, uz punomoć.
– Besplatni paket usluga bit će najkorisniji onima koji koriste osnovne bankarske usluge. Netko tko koristi znatan broj usluga, za njega je možda bolje da koristi neki drugi paket, ali to se sve može ugovoriti, istaknuo je.
Zorić je kazala kako u RH postoji isplata plaća, mirovina i drugih redovitih primanja s računa u bankama i banke imaju ekskluzivno pravo distribucije tih dohodaka te je došlo do znatnog povećanja naknada i Ministarstvo financija i Vlada uvidjeli su taj problem.
– Ako postoji ekskluzivno pravo distribucije dohodaka, onda ta distribucija mora biti za građane u određenom dijelu bez naknade i tako smo došli do 7 usluga koje građani najčešće koriste, i to je temeljni paket koji omogućava građanima da dođu do svojih primanja bez dodatnih troškova, rekla je.
Dodala je kako je zaključno sa 7. siječnja bilo više od 12.500 otvorenih računa za redovita primanja s paketom besplatnih usluga.
Maljković je naglasio kako građani u besplatnom paketu mogu zaprimati neograničen broj transakcija, ali se transakcije prema drugim pravnim subjektima naplaćuju. Ovaj paket, kako kaže, omogućava da klijent dođe do svoje gotovine besplatno, no trajni nalozi, kreditne kartice i multivalutni računi dodatne su usluge koje se naplaćuju., piše HRT.