Je li dobra ili loša godina, uopće nije bitno. U Hrvatskoj nikad nema nestašice meda, a kakav je i koliko puta umjesto onog pravog kupimo mačka u vreći ne znaju ni potrošači – a ni za to zadužene inspekcije, žale se pčelari.
Iza njih je konačno jedna prava, odlična medna godina, kad se može reći da se trud pčelara, pogotovo onih koji pčele sele s paše na pašu, isplatio. Samo je bagrem na nekim mikrolokacijama podbacio. No raznorazne mješavine kojima pribjegavaju trgovci i lovci u mutnom kvare imidž tog tekućeg zlata, a mogu biti i opasne, kaže predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.
U tijeku poduzimanje mjera
Prema informacijama Državnog inspektorata (DIRH), poljoprivredna inspekcija u ovoj je godini, u sklopu ciljanih službenih kontrola, uzela 50 uzoraka meda na prodajnim mjestima, od velikih trgovačkih lanaca pa do prodajnih mjesta uz cestu i samih proizvođača. Svi uzorci analizirani su na parametre kvalitete i na prisutnost stranih šećera, a uniflorni medovi i na peludni sastav, objašnjavaju iz DIRH-a. Od 47 uzoraka za koje su pristigli rezultati analiza provedenih u ovlaštenim službenim laboratorijima, 33 su bila sukladna propisima, dok je 14 uzoraka, odnosno svaki četvrti (28%), ocijenjeno nesukladnima – četiri zbog parametara kvalitete (peludna analiza, povišeni HMF), a deset zbog prisutnosti dodanih šećera.
Iz DIRH-a kažu kako je u tijeku poduzimanje mjera. Pokreću se prekršajni postupci i upravne mjere sukladno Zakonu o poljoprivredi. Osim po “programu rada” poljoprivredna inspekcija je, doznaje Večernji list, uzorkovala i osam medova zbog prijava potrošača, od čega su u jednom bili dodani strani šećeri, a jedan se uzorak još analizira.
No iz Pčelarskog saveza tvrde kako je sve to malo i nedostatno. Zna li se kako je prije sedam, osam godina na tržištu EU bilo 14 posto lažnog ili patvorenog meda, a danas je, uz vino i maslinovo ulje, najkrivotvorenije – čak 46 posto analiziranih uzoraka – treba nam i 150, možda i 500 kontrola godišnje, ovisno o količinama proizvodnje te medu koji se nalazi na našem tržištu, tvrdi Kocet.
Hrvatski pčelari, prema procjenama, godišnje u svojim košnicama proizvedu oko 10 tisuća tona meda, a oko 3500 tona se uveze. Koliko se od toga napravi patvorina, to nitko ne zna. Činjenica je da je pčela manje, problema s pčelama sve više, a onda se dogodi da se na štandovima uz cestu prodaje i med u neoznačenim teglicama ili pak med od aronije, bora… kakvi zapravo i ne postoje nego im je baza cvjetni med, dodana su mu eterična ulja. Ipak, takvi se medovi ne smatraju patvorenima nego “proizvodima na bazi meda kojima se mogu dodavati različiti sastojci”, dok u prvom slučaju neoznačenih teglica prodavač – ako se pojavi inspekcija – samo klisne u grmlje.
Pčelari u patroli
U srpnju je carina na području Opuzena presrela kombi s 1500 teglica meda bez deklaracije, što znači da mu se ne zna sljedivost. Nezadovoljni stanjem na terenu pčelari su tako i sami ovoga ljeta krenuli u patrolu u priobalju i uzeli četiri uzorka meda s jednog otoka te u blizini Opuzena i Makarske. Pokazalo se da su tri bila čista prijevara, patvorina, “u crvenom” po svim parametrima po kojima se med kontrolira, tek jedan je bio ispravan.
Dakle, slučajnim uzorkovanjem potvrdilo se kako bi ga i 75 posto na takvim prodajnim mjestima moglo biti lažno. No pravim pčelarima istodobno u kontrolu stigne i osam inspektora, a gdje su u ovakvim slučajevima, pitaju pčelari.
“Vraćajući se s Pelješca stanem na tim cestama meda, ima ga u bojama kakve god želite, bez etikete, uz glavnu prometnicu jednog većega grada. Nevjerojatno! Kad bih ja kao pčelar i primarni proizvođač takvo nešto napravio na svom OPG-u, vjerujem da bi me brzo pronašli i imao bih problema. Meni se gleda krvna slika od najmanjeg do najvećeg parametra, nadzori su dosta strogi, nema popuštanja ni u čemu – što poštujem, tako i treba biti – ali zašto inspektora nema i kod ovih koji nemaju veze s medom? Na jednom otoku imate trgovinu, žena ima dućan s rakijom, maslinovim uljem i medom, a ni jedan od njih nije označen bilo kakvom oznakom. Je li normalno da u turističkom mjestu, u toj trgovini nikad nitko od odgovornih nije bio i ustanovio da se tu radi protiv propisa i zakona?” pita Kocet. Svjestan je da to nije problem ministra turizma, ali utječe, tvrdi, i na njegov sektor., piše N1.
