Poduzetnici koji žele zaposliti strane radnike upozoravaju da su pred slomom. Ističu da je postupak zapošljavanja dugotrajan, pun nelogičnosti i iscrpljujuć, a mnogi tvrde da je s novim zakonom sustav izdavanja dozvola jednostavno prestao funkcionirati.
Iako je novi Zakon o strancima, koji je na snazi od 15. ožujka, trebao olakšati zapošljavanje stranih radnika, poduzetnici kažu da je situacija sada “gora nego prije” i da vlada potpuni kaos.
“Ovo što država radi je sramota! S novim zakonom sustav je prestao funkcionirati”, izjavio je djelatnik jedne prijevozničke tvrtke za Dnevnik.hr.
“Policija ne rješava zahtjeve godinu dana”
Prema riječima istog sugovornika, problemi traju već mjesecima:
“Imamo neriješene zahtjeve za dozvole iz listopada prošle godine, a ukupno nam stoji više od 100 zahtjeva. Dok čekamo da ih policija obradi, radniku moramo plaćati smještaj i osigurati automobil, što je 400 do 500 eura mjesečno po osobi. Zbog toga smo do sada izgubili stotine tisuća eura i ovo postaje neizdrživo.”
Za izdavanje dozvola za boravak i rad državljanima trećih zemalja nadležno je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP), a zahtjevi se predaju u policijskim upravama ili postajama. Zakonski rok za izdavanje dozvole iznosi 15 dana od urednog podnošenja zahtjeva.
“Kad dođemo i pitamo u kojoj su fazi naši zahtjevi, u policiji nam kažu da nemaju dovoljno ljudi. Podnosili smo tužbe zbog sporosti administracije, pa sud odluči da zahtjev moraju riješiti u roku od 30 dana. Onda ga odbiju, i to prema internom dokumentu u koji nitko ne može dobiti uvid, pa ne znamo ni zašto”, pojašnjava sugovornik.
Problemi i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje
Poduzetnici upozoravaju i na neučinkovitost Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), koji prije MUP-a provodi test tržišta rada i izdaje mišljenje o potrebi za radnicima.
“S obzirom da nije riječ o deficitarnom zanimanju, preko HZZ-a trebamo objaviti oglas za zapošljavanje vozača. Od 28 kandidata javi se osam, ali jedan kaže da je dobio drugi posao, drugi želi raditi samo od 8 do 16 sati – na kraju zaposlimo možda jednog. Kvotu za strane radnike ne možemo dobiti jer HZZ smatra da je poslao dovoljno ljudi, a prije izmjena zakona kvotu smo imali. Osim toga, HZZ ima ugovor s Filipinima, no radnici odande nisu najbolji izbor za našu djelatnost. Ako tražimo radnika iz druge zemlje, često im viza bude odbijena ako nisu s Filipina”, kaže prijevoznik.
Zbog sporosti i administrativnih barijera, problemi nastaju i s dokumentacijom. Poslodavci uz zahtjev za dozvolu moraju priložiti originalnu vozačku dozvolu i potvrdu o nekažnjavanju, koja vrijedi samo tri do šest mjeseci i dodatno se plaća.
“Totalni je nonsens da se traži originalna vozačka i potvrda da je original. Mi to šaljemo MUP-u, a oni vozačke daju na vještačenje. Oko 20 posto ponište. Za to vrijeme vozač u Indiji nema svoju dozvolu, a kada naš MUP poništi original, ne obavještava indijsku policiju da je vozačka falsificirana. Uglavnom, jedna suluda situacija, a mislim da je netko svjesno odlučio otežati uvoz stranih radnika”, zaključuje sugovornik.
MANJE IZDANIH DOZVOLA NEGO LANI
Prema podacima MUP-a, od 1. siječnja do 30. rujna 2025. izdano je 136.194 dozvole, dok ih je u istom razdoblju prošle godine bilo 158.837. Najveći pad bilježi Bangladeš, dok su Filipinci jedini povećali broj izdanih dozvola – s 10.424 na 12.809.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) potvrđuju da se na izdavanje dozvola čeka i po nekoliko mjeseci.
“Dio poduzetnika podnio je tužbe zbog šutnje administracije, pa se sada predlažu zakonske izmjene prema kojima bi se rok za odlučivanje povećao s 15 na čak 90 dana”, poručuju iz HUP-a.
Postupak traje i do šest mjeseci
Prema HUP-u, cijeli proces – od odluke o zapošljavanju do dolaska radnika – može trajati i više od pola godine.
“Zahtjevi se često odbijaju bez jasnog obrazloženja. Onemogućuje se izaslanje radnika u druge zemlje EU-a, traži se dokaz o osiguranom smještaju već pri podnošenju zahtjeva, a pri zapošljavanju vozača zahtijevaju se originalne vozačke dozvole, što je protivno propisima”, upozoravaju u HUP-u.
Dodatno, kažu, HZZ sve češće izdaje negativna mišljenja uz obrazloženje da je “upućen dovoljan broj nezaposlenih”, iako u praksi tek rijetki pokažu interes ili sposobnost za posao.
ZADRŠKE I NAKON ODOBRENJA
Kad radnik napokon prođe sve procedure, poslodavac još mora dobiti potvrdu MUP-a o prijavi prebivališta. Tek tada se može izdati biometrijska iskaznica, dodijeliti OIB i prijaviti radnik.
“Ranije je taj postupak trajao do pet dana, a sada zna potrajati i više od mjesec dana. Radnik je frustriran, poslodavac gubi novac, a sustav ne funkcionira. Nije točno da zapošljavamo strance jer su jeftiniji – zapošljavanjem Hrvata uštedimo tisuće eura”, ističu iz HUP-a.
“Najveći problem je nedostatak komunikacije – mjesecima ne dobivamo ključne informacije, a kad se zahtjev odbije, više ne možemo prilagoditi poslovanje”, dodaju.
MUP: Prosjek rješavanja 40 dana
Na upit Dnevnika, iz MUP-a poručuju da je u 2024. prosječno trajanje rješavanja zahtjeva bilo oko 40 dana.
“Policijska uprava zagrebačka ima najviše zaprimljenih zahtjeva, pa tako i najviše neriješenih”, stoji u odgovoru.
Što se tiče provjere stranih vozačkih dozvola, u MUP-u objašnjavaju da u slučajevima sumnje traže uvid u originalne dokumente.
“Kod stranih državljana iz zemalja s visokim migracijskim i/ili sigurnosnim rizikom često se otkrivaju elementi krivotvorenja, nakon čega se pokreću odgovarajući postupci”, navode iz MUP-a., piše N1.
