Europa ima tehničke i financijske kapacitete za izgradnju takozvanog “zida protiv dronova”, iako je riječ o zaštiti goleme istočne granice duge 6.000 kilometara, izjavio je u središnjem Dnevniku HRT-a prof. dr. sc. Doris Novak sa Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti. Naglasio je kako Hrvatska u taj projekt može aktivno doprinijeti, osobito razvojem pomorskih i podvodnih dronova.
Prema njegovim riječima, “zid protiv dronova” nije zamišljen kao fizička barijera, nego kao mreža sofisticiranih sustava za elektroničko ometanje. Ti sustavi detektirali bi ulazak dronova i ometali radiofrekvencijske kanale kojima oni komuniciraju sa svojim operatorima.
– U takvim slučajevima aktiviralo bi se takozvano “spoofiganje” – preuzimanje kontrole nad dronom, kako bi ga se spustilo ili prizemljilo – pojasnio je Novak.
Iako je riječ o ogromnom prostoru, Novak smatra da je cilj izvediv.
– Istočna granica EU duga je 6.000 kilometara. Trebat će velika ulaganja u infrastrukturu koja omogućava elektroničko djelovanje, ali uz te sustave nužni su i klasični sustavi protuzračne obrane raspoređeni na ključnim točkama. EU ima sredstva, znanje i industrijske kapacitete da taj projekt ostvari. Realno je očekivati da bude dovršen do 2030. godine – istaknuo je.
Europa se posljednjih godina sve češće suočava s incidentima u kojima dronovi narušavaju zračni prostor iznad zračnih luka i vojnih objekata. Novak je objasnio i kako izgleda postupak njihovog rušenja.
– Dronovi su premali i prespori da bi ih se otkrilo klasičnim radarima u civilnom zrakoplovstvu. Moguće ih je uočiti specijaliziranim vojnim radarima, a obaranje se može izvesti različitim metodama – elektroničkim ometanjem, fizičkim preprekama poput mreža ili laserskim zrakama – rekao je.
Dodao je kako su pojedine metode ometanja već zastarjele jer se dronovima sve češće upravlja i optičkim kabelima dugim i do 30 kilometara. Također je upozorio da sustavi elektroničke zaštite mogu privremeno ometati civilne komunikacije, poput Wi-Fi ili Bluetooth signala.
Poseban naglasak stavio je na ulogu Hrvatske u budućem europskom obrambenom sustavu.
– Hrvatska ima kapacitete i stručnjake za razvoj dronova, posebno u pomorskom segmentu. Postoje domaće tvrtke koje razvijaju dalekometne komunikacije i hibridne pogone, a MORH je svjestan tih mogućnosti – rekao je Novak.
Sveučilište u Zagrebu već sudjeluje u istraživanjima i razvoju novih tehnologija.
– Na fakultetu djeluju istraživačke skupine unutar centara izvrsnosti koje rade na inovacijama u području pomorskih i podvodnih dronova. Studenti sudjeluju u projektima, a iz toga često nastaju start-up kompanije koje nude gotova rješenja. U tom segmentu Hrvatska se može ravnopravno uključiti i dati snažan doprinos sigurnosti Europe – zaključio je Novak.
