Vlada je u danas usvojila Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti vrijedan 49 milijardi kuna, koji šalje Europskoj komisiji za završno usuglašavanje. Dokument na više od 1100 stranica sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 milijardi kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi. “Riječ je o ključnom dokumentu koji će nam omogućiti da u idućih pet godina iskoristimo više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja koja će pridonijeti našem gospodarskom oporavku i učiniti nas otpornijim na buduće krize”, rekao je premijer Andrej Plenković. Na službeni stranicama Vlade RH saznajemo niz detalja te što je o tome rekao premijer Andrej Plenković.
Komponente Plana oporavka i otpornosti
Dokument vrlo detaljno i sadržajno, na preko 1100 stranica, sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena.
Strukturiran je u 5 komponenti i jednu inicijativu:
Gospodarstvo – 26,2 milijarde kuna, ili 54% NPOO-a, s podkomponentama: Jačanje konkurentnosti gospodarstva – 12,5%, Energetska tranzicija – 10,2%, Vodno gospodarstvo i gospodarenje otpadom – 13,4%, Prometni sustav – 11,3%, Jačanje lanca opskrbe hranom – 2,0%, te Razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma – 4,5%.
Javna uprava, pravosuđe i državna imovina – 4,36 milijardi kuna, 10% NPOO-a
Obrazovanje, znanost i istraživanje –7,5 milijardi kuna, 15% NPOO-a
Tržište rada i socijalna zaštita – 2,09 milijardi kuna, 4% NPOO-a
Zdravstvo – 2,56 milijardi kuna, 5% NPOO-a
Inicijativa: Obnova zgrada – 5,95 milajrdi kuna, 12% NPOO-a.
Prema našoj procjeni 66% Plana se odnosi na oporavak, ili 32,5 milijardi kuna, a 34% na otpornost, ili 16,5 milijardi kuna.
Gospodarski oporavak odnosi se prije svega na usmjeravanje investicija na one sektore koji kratkoročno i srednjoročno jamče ubrzan gospodarski rast, očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta i temeljna je odrednica prve komponente te inicijative za obnovu zgrada.
Jačanje otpornosti podrazumijeva poduzimanje reformi koje će državne institucije dugoročno učiniti učinkovitijim, racionalnijim i prilagođenijim potrebama gospodarstva i društva u cjelini i temeljna je odrednica preostalih komponenti Nacionalnoga plana.
U 2026. BDP bi trebao biti 17 milijardi kuna veći nego što bi bio bez Plana oporavka
Ujedno, osim što svaka komponenta sadrži i strukturne reforme i prateća ulaganja, ima svoje i digitalne i zelene sastavnice, pri čemu ćemo doseći zadane ciljeve o ulaganju 20% sredstava u digitalnu transformaciju i 37% sredstava u zelenu tranziciju.
Provedbom Plana i svih drugih programskih dokumenata u kojemu je značajan naglasak stavljen na modernizaciju gospodarstva, istraživanje u nove tehnologije i inovacije, Hrvatska će sutra biti zelenija i digitalnija.
Kada je riječ o makroekonomskim učincima, želim kazati da ćemo, prema projekcijama, u 2021. godini imati realni rast BDP-a od 5,2%, umjesto 4,9% bez Plana oporavka, zatimrast od 6,6% u 2022. umjesto 5,2% te 4,1% u 2023. umjesto 2,7%, zatim 3,4% u 2024. godini, umjesto 2,5%, i 2,7% u 2025. godini, umjesto 2,5%.
U odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećala bi BDP kumulativno za dodatnih 4,2% u odnosu na scenarij bez ovoga Plana.
Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.
Pritom, kako trenutne makroekonomske projekcije ne uzimaju u obzir pozitivan učinak strukturnih reformi koje su sastavni dio plana oporavka i otpornosti, očekuje se da će dugoročno gospodarski rast zapravo biti i osjetno veći, što će Hrvatsku dugoročno postaviti na bolju putanju gospodarskog razvoja.
Naime, očekuje se da će reforme koje će se provesti dati dodatni zamah privatnom sektoru, kako za hrvatsko gospodarstvo tako i društvo u cjelini.
Očekivani rezultati provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti
Nekoliko konkretnih primjera očekivanih rezultata provedbe Nacionalnoga plana.
Osigurati ćemo ispunjenje europskog cilja glede udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji. Za Hrvatsku je cilj 36,6%.
Do 2026. postići ćemo cilj od najmanje 14 % udjela obnovljivih izvora energije u sektoru prometa.
Ulaganjima u vodno gospodarstvo učinit ćemo dostupnom vodu za piće za oko 93% naših stanovnika.
Osigurat ćemo bolju pokrivenost države širokopojasnom infrastrukturom, za dostupnost brzog interneta za građane i gospodarstvo.
Smanjit ćemo broj neriješenih predmeta općinskih sudova ukupno za najmanje 5% do sredine 2026 godine.
Povećat ćemo udio djece koji su obuhvaćeni ranim predškolskim odgojem i obrazovanjem, s 81% prema 96%.
Uložit ćemo u stvaranje uvjeta za otvaranje što većeg broja radnih mjesta, radi povećanja stope zaposlenosti sa 66,7% na 70% do kraja 2024.
Reforme i politike na tržištu rada će doprinijeti stvaranju uvjeta za otvaranje najmanje 100.000 novih radnih mjesta s posebnim fokusom na mlađe od 30 godina i samozaposlene.
Sredstva ćemo uložiti i u olakšan pristup obrazovanju odraslih radi uključivanja 30.000 osoba u sustav vaučera.
5 %, odnosno 2,5 milijarde kuna, uložit ćemo na području zdravstva, čime će se, između ostalog, povećati stopa preživljenja od raka s 46% na 51% i time spasiti oko pet tisuća života.
Ujedno ćemo nastaviti s funkcionalnom integracijom bolnica te s jačanjem dnevnih bolnica, što će smanjiti broj slučajeva akutnog liječenja za 10%.
Uložit ćemo 12 % sredstava NPOO-a u obnovu zgrada nakon potresa, i time ostvariti smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje od najmanje 50% za zgrade koje će biti obnovljene u okviru Nacionalnoga plana.
DEMOS MEDIA