Srpanjsko usklađivanje mirovina umirovljenicima će se isplatiti u rujnu, i to za kolovoz, zajedno s razlikom za srpanj. Danas je Državni zavod za statistiku objavio posljednji podatak potreban za izračun – prosječnu plaću za lipanj.
Prema novoj formuli 85:15, koja od 1. srpnja povezuje rast cijena i plaća u proteklom polugodištu, mirovine se usklađuju u korist povoljnijeg parametra. Budući da do sada nije bilo svih podataka, izračun stope usklađivanja bio je moguć tek danas. Riječ je o povećanju aktualne vrijednosti mirovine, a ne same osnovice, piše Mirovina.hr.
Stopa usklađivanja 6,46 posto
Stopa usklađivanja od srpnja iznosi 6,46 posto. Hrvatska stranka umirovljenika ranije je procijenila nešto viši rast – za 0,24 postotna boda – no pad prosječne plaće u lipnju, koja je bila sedam eura manja nego u svibnju, utjecao je na konačni rezultat. Ipak, odluku o stopi službeno donosi Upravno vijeće HZMO-a do kraja kolovoza.
Veće mirovine donose i veći rast. Umirovljenici s 300 eura dobit će oko 19 eura više, s 400 eura oko 25 eura, a s 500 eura približno 32 eura. Na 600 eura povećanje iznosi oko 38 eura, na 800 eura nešto više od 51 eura, dok će oni s mirovinom od 1.000 eura primiti skoro 65 eura više. Prosječna sveukupna mirovina u Hrvatskoj sada je 645 eura, pa će usklađivanje donijeti oko 41 euro dodatka.
Problemi i paradoksi usklađivanja
Zbog ovog povećanja dio umirovljenika mogao bi prijeći porezni prag od 600 eura te tako upasti u tzv. „porezne škare“. Kao i dosad, povećanje će biti isplaćeno u rujnu, dok je kod siječanjskog usklađivanja čekanje još duže – sve do travnja. Time umirovljenici zaostaju ne samo za rastom plaća, nego i za sve većim životnim troškovima.
Usklađivanje se u Hrvatskoj provodi od 1999. godine, a rekordna povećanja zabilježena su u vrijeme visoke inflacije i rasta plaća 2022. i 2023. godine. Lani su mirovine porasle za 4,19 posto u siječnju i 7,46 posto u srpnju, dok je ove godine rast 3,03 posto u siječnju i 6,46 posto u srpnju – ukupno gotovo 10 posto.
Iako se radi o solidnom povećanju, Hrvatska i dalje značajno zaostaje: prosječna mirovina čini tek 44 posto prosječne plaće, a cilj Vlade je do kraja mandata doseći 800 eura prosječne mirovine.
Zavod za mirovinsko osiguranje pritom obračunava aktualnu vrijednost mirovine na dvije decimale, iako bi to moglo biti na četiri. Time se, prema riječima preminulog mirovinskog analitičara Željka Šempera, umirovljenicima uskraćuje oko tri milijuna eura godišnje. Šemper je zbog toga podnio i ustavnu tužbu., prenosi N1.
