Starenje donosi mnoge izazove, ali jedan se strah posebno izdvaja – strah od gubitka pamćenja. Pomisao na to da bismo mogli zaboraviti svoju adresu, prepoznatljiva lica ili kako obaviti osnovne zadatke mnogima stvara nelagodu. Taj strah ima ime – demencija.
Demencija je zajednički naziv za stanja koja uzrokuju ozbiljan pad kognitivnih funkcija, u tolikoj mjeri da narušavaju svakodnevni život. Iako genetika može igrati ulogu, stručnjaci upozoravaju da i neke životne navike mogu značajno povećati rizik. Važno je naglasiti da promjena tih navika ne garantira izbjegavanje bolesti, ali može pridonijeti općem zdravlju.
Prehrana i mozak: česta, ali zanemarena povezanost
Poznata izreka „što je dobro za srce, dobro je i za mozak“ i dalje vrijedi. Stručnjaci ističu da prehrana ima ključnu ulogu u očuvanju kognitivnog zdravlja. Preporučuju mediteranski stil prehrane, bogat zdravim mastima, nemasnim mesom, cjelovitim žitaricama, voćem i povrćem. Osobito se ističe MIND dijeta koja potiče konzumaciju bobičastog voća, lisnatog povrća, ribe i maslinovog ulja – sastojaka koji pogoduju funkciji mozga.
Nepraćenje kroničnih bolesti
Bolesti poput dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i kolesterola poznati su čimbenici rizika za demenciju. Pravodobno i redovito liječenje ovih stanja – osobito onih koja utječu na krvne žile – ključno je za zaštitu moždane cirkulacije i sprječavanje vaskularne demencije.
Kvalitetan san: temelj za zdrav mozak
Mozak se regenerira tijekom dubokog sna, kada se iz njega uklanja beta-amiloid – protein povezan s Alzheimerovom bolešću. Nedostatak kvalitetnog sna može poremetiti ovaj proces. Stanja poput apneje u snu često prolaze neprepoznato, osobito kod starijih osoba, dok neki lijekovi za spavanje mogu dodatno narušiti prirodni ciklus sna.
Društveni život štiti mozak
Održavanje odnosa s obitelji i prijateljima ključno je za mentalno zdravlje. Usamljenost i izolacija mogu negativno utjecati na kogniciju i opće zdravlje. Istraživanja pokazuju da usamljenost kod starijih osoba nosi rizik po zdravlje sličan onome koji ima umjereno pušenje.
Alkohol i mozak: opasna kombinacija
Alkohol negativno utječe na zdravlje mozga, osobito s godinama, kada ga tijelo teže razgrađuje. Štetno djeluje na jetru, san i kognitivne funkcije. Ako postoji zabrinutost za pamćenje, stručnjaci savjetuju smanjenje ili potpuno izbjegavanje alkohola.
Tjelovježba je prevencija
Aktivan način života izravno koristi zdravlju mozga. Ne mora se raditi o napornim treninzima – i svakodnevno hodanje može pomoći. Preporučuje se barem 30 minuta aerobne aktivnosti pet puta tjedno. Tjelovježba poboljšava cirkulaciju i štiti mozak, a najbolje rezultate daje ako se s njom počne na vrijeme.
Zaštita glave nije nebitna
Iako ozljede glave možda nemaju velik utjecaj na razini populacije, kod pojedinca koji doživi teži udarac rizik od demencije može znatno porasti. Jednostavna navika poput nošenja kacige tijekom vožnje biciklom može dugoročno sačuvati zdravlje mozga.
Depresija može potaknuti kognitivni pad
Čak i blagi simptomi depresije mogu utjecati na zdrav stil života – od prehrane i sna do društvenih aktivnosti. Liječenje depresije ne doprinosi samo mentalnom zdravlju, već može i smanjiti rizik od razvoja demencije.
Demencija nije ničija krivnja
Iako broj oboljelih raste, to je često posljedica duljeg životnog vijeka. Dobra vijest je da se rizik u određenoj dobi čak i blago smanjuje, zahvaljujući boljoj brizi za kardiovaskularno zdravlje. Danas postoje i lijekovi koji mogu usporiti napredovanje Alzheimerove bolesti.
Važno je razumjeti da neki ljudi razviju demenciju zbog faktora na koje ne mogu utjecati. Promjena navika može smanjiti rizik, ali ne treba izazivati osjećaj krivnje ako bolest ipak nastupi., piše Index.
