SLATKIŠI, pekarski proizvodi i zaslađene grickalice mnogima su ostali u sjećanju kao nezaobilazni dio djetinjstva, no sve je više stručnjaka koji upozoravaju kako ova prehrambena navika nosi ozbiljne zdravstvene rizike. Prekomjerna konzumacija šećera u dječjoj dobi može dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje, a posebnu opasnost predstavlja upravo zato što se štetni učinci razvijaju polako i gotovo neprimjetno.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), udio dodanih šećera u svakodnevnoj prehrani ne bi smio prelaziti 10% ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, dok se idealna granica postavlja ispod 5%. No praksa često značajno odstupa od tih smjernica – brojna djeca već ujutro, kroz doručak, unesu višestruko više šećera od preporučene količine.
Na primjer, doručak koji se sastoji od zaslađenog jogurta, žitarica iz industrijske proizvodnje i čaše voćnog soka može sadržavati preko 25 grama šećera – što je ekvivalentno s oko pet žličica. Takva količina šećera nije potrebna dječjem organizmu, a roditelji najčešće nisu svjesni koliko ga se zapravo nalazi u svakodnevnoj prehrani.
Kako višak šećera utječe na dječji organizam?
Nutricionisti naglašavaju da se problem ne tiče samo povećanog kalorijskog unosa. Dječji organizam je u fazi razvoja i izrazito osjetljiv na prehrambene promjene. Učestalo konzumiranje proizvoda bogatih šećerom navikava tijelo na brze oscilacije šećera u krvi, što može stvoriti ovisnost o slatkoj hrani, dovesti do nestabilne razine energije, razdražljivosti te povećati rizik od razvoja inzulinske rezistencije – što je prvi korak prema dijabetesu tipa 2.
Prekomjerna konzumacija šećera može također negativno utjecati na sposobnost koncentracije, kvalitetu sna, ponašanje i školski uspjeh. Stručnjaci upozoravaju kako je stabilna razina glukoze u krvi ključna za zdrav razvoj dječjeg mozga i njegovih kognitivnih funkcija.
Podaci iz CroCOSI studije, koju su proveli Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, otkrivaju zabrinjavajuće podatke: čak 36% djece u dobi između 7 i 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili je pretilo. Dječaci su više pogođeni – gotovo 39% ih je pretilo, dok kod djevojčica taj udio iznosi oko 34%. Jedan od ključnih uzroka su upravo loše prehrambene navike, među kojima se ističe prekomjeran unos šećera.
Ukoliko se prehrana ne prilagodi pravovremeno, djeca s viškom kilograma imaju znatno veći rizik od razvoja brojnih kroničnih bolesti u odrasloj dobi, uključujući dijabetes, bolesti srca i krvnih žila, visoki krvni tlak te depresiju.
Što roditelji mogu poduzeti?
Bitno je razumjeti što sve spada pod dodani šećer – ne odnosi se samo na slatkiše. Šećer se često skriva i u prehrambenim proizvodima koji se doživljavaju kao “zdravi”, poput žitarica, voćnih jogurta, kupovnih sokova ili gotovih jela. Evo nekoliko stručnih preporuka:
- Redovito provjeravajte deklaracije i birajte proizvode s manjim udjelom dodanih šećera.
- Umjesto slatkiša i zaslađenih napitaka, djeci ponudite svježe voće.
- Slatkiši neka budu rezervirani za posebne prilike, a ne dio svakodnevne prehrane.
- Razgovarajte s djecom o važnosti zdrave prehrane na način primjeren njihovoj dobi.
- Vlastitim primjerom pokažite zdrave navike – djeca najviše uče promatrajući roditelje., piše Index.
