Pape, kao duhovni vođe Katoličke crkve, stoljećima su se suočavale s izazovima svog vremena – od heretika i epidemija do ratova i invazija.
Papa Lav XIV. odlučio je da će borba protiv potencijalno nekontroliranog razvoja umjetne inteligencije biti jedna od temeljnih zadaća njegova pontifikata.
U svom prvom službenom obraćanju kardinalima upozorio je na prijetnje koje umjetna inteligencija može predstavljati za ljudsko dostojanstvo, pravednost i zaposlenost. Dva dana kasnije, tijekom susreta s novinarima, istaknuo je kako tehnologija ima izniman potencijal, ali je dodao da njezin razvoj mora biti odgovoran i usmjeren općem dobru.
Poput svog prethodnika iz 19. stoljeća, pape Lava XIII., poznatog po zalaganju za prava radnika u doba industrijske revolucije, Lav XIV. se predstavlja kao zaštitnik društvene ravnoteže u vremenu naglog tehnološkog napretka. Njegov izbor papinskog imena nije bio slučajan, potvrdio je vatikanski glasnogovornik u večeri završetka konklave, dodavši da je riječ o simboličnoj poveznici.
“Crkva nas poziva da gledamo prema nebu, ali i da hodamo zemljom u skladu s vremenom”, izjavio je fra Paolo Benanti, franjevac i savjetnik Vatikana za etiku umjetne inteligencije, za Politico. Istaknuo je kako nije neuobičajeno da Crkva ponudi stručno vodstvo i u tako naprednim i modernim temama.
Maria Savona, profesorica ekonomije inovacija na Sveučilištu Luiss u Rimu i Sveučilištu u Sussexu, također stručnjakinja za AI, navodi kako Vatikan želi spriječiti razvoj tehnologija koje bi mogle narušiti ljudska prava i dostojanstvo, osobito one koje bi nepovoljno utjecale na slabije zaštićene radnike.
Filozofi, etičari, ali i pojedini tehnološki lideri sve češće upozoravaju na moguće opasnosti stvaranja inteligentnih sustava. Elon Musk, vlasnik X-a i tvorac AI bota Grok, opisuje nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije kao “dozivanje demona”, uspoređujući ga sa stvaranjem digitalnog božanstva.
Inicijative za uključivanje Vatikana u oblikovanje etičkih smjernica za AI započele su još tijekom pontifikata pape Franje. Godine 2020. okupio je vjerske i političke lidere te predstavnike tehnoloških tvrtki poput IBM-a i Cisca, kako bi potpisali “Rimski poziv za etiku umjetne inteligencije” – dokument kojim se obvezuju na odgovoran i društveno koristan razvoj AI-ja. U siječnju ove godine, Vatikan je objavio izjavu upozoravajući da bi umjetna inteligencija mogla pretvoriti čovječanstvo u roba vlastitog rada.
Kao prvi papa iz SAD-a – domovine Silicijske doline i srži tehnoloških inovacija – te kao diplomirani matematičar, Lav XIV. nalazi se u jedinstvenoj poziciji za nastavak te inicijative.
Američka politika pod predsjednikom Donaldom Trumpom sve više ide prema deregulaciji – ukidaju se sigurnosni standardi koje je postavio prethodnik Joe Biden, dok se pokreće ambiciozni plan vrijedan 500 milijardi dolara za razvoj AI hardvera u suradnji s vodećim igračima poput OpenAI-ja.
Čak i Europska unija, dosad poznata po regulatornom pristupu prema umjetnoj inteligenciji, mijenja smjer. Sada sve više naglašava konkurentnost, najavljujući ciljane izmjene Zakona o umjetnoj inteligenciji i povećanje ulaganja u računalnu infrastrukturu. Na AI summitu u Parizu više se govorilo o gospodarskim prilikama nego o regulaciji.
Fra Benanti smatra da Crkva, kao institucija koja se stoljećima bavi ljudskim dostojanstvom, može nadahnuti državne lidere – osobito iz katoličkih zemalja – na razvoj umjetne inteligencije koja će biti usklađena s principima društvene pravde.
U svom prvom razgovoru s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, papa Lav i ona složili su se o potrebi zajedničkog rada na “etičkom i čovjeku usmjerenom razvoju umjetne inteligencije”. Prošle godine, papa Franjo obratio se čelnicima G7 na Melonijin poziv, upravo o etici u razvoju umjetne inteligencije.
“Interes Vatikana za umjetnu inteligenciju ne treba čuditi. Franjo se također snažno angažirao u vezi s klimatskim promjenama, koje su suvremena tema. Misija Crkve je ostati vjerna temeljnim načelima, a istovremeno pratiti svijet u kojem živimo”, napominje Savona, dodajući:
“Papa je svjestan da Crkva može pomoći ljudima da razumiju svijet koji se mijenja, da ga usmjeri prema poštivanju dostojanstva i da pokaže kako tehnička dostignuća mogu služiti društvenom dobru.”
Unatoč svojim nastojanjima, ni papa Lav nije ostao pošteđen problema koje donosi AI. Samo tjedan dana nakon početka pontifikata, na YouTubeu se pojavio video u kojem navodno hvali predsjednika Burkine Faso, Ibrahima Traoréa, zbog usporedbe bogatstva Vatikana i afričkog siromaštva. Vatikan je brzo reagirao i proglasio video lažnim – dijelom vala AI-generiranih sadržaja na afričkim platformama koji Traoréa prikazuju kao ideal panafričkog lidera.
Iako povijesno nije uvijek bio u skladu sa znanstvenim napretkom – primjerice u 17. stoljeću, kad je Crkva osudila Galilea Galileija zbog tvrdnji da se Zemlja okreće oko Sunca – odnos vjere i tehnologije danas je vrlo aktualna tema. Fra Benanti podsjeća da su mnogi znanstvenici kroz povijest bili i vjernici.
Hoće li papa Lav uspjeti ostvariti svoju misiju, ovisit će o njegovoj sposobnosti da uvjeri druge – kao i o osobnom utjecaju koji će razviti.
“Vatikan ima snažnu moralnu snagu uvjeravanja. Njegov glas ima autoritet”, zaključuje Savona., prenosi N1.
