Macron je u Parizu hitno sazvao okupljanje odabranih europskih lidera. Poteze američkog predsjednika nazvao je elektrošokom za Stari kontinent. Plenković je iznio ideju koja je možda zazvučala i kao da sebe nudi za ulogu europskog izaslanika za Ukrajinu
Glavno je pitanje za Europu hoće li transatlantska suradnja od sada biti drukčija i “hoćemo li biti zajedno po ključnim pitanjima ili nećemo”, poručio je hrvatski premijer Andrej Plenković jučer s glavne pozornice MSC-a, sigurnosne konferencije u Münchenu, na kraju tjedna u kojem je Europu prodrmao Trumpov gambit prema Putinu. Način na koji je američki predsjednik Donald Trump otvorio mirovne pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim ostavio je kod mnogih u Europi dojam prekomjerne Trumpove susretljivosti prema Putinu i dojam isključenosti ili barem drugorazredne pozicije Ukrajinaca i Europljana u pregovorima koji se tiču rata i mira na njihovu teritoriju i njihovu kontinentu.
Američki i ruski dužnosnici u sljedećih će se nekoliko dana susresti u Saudijskoj Arabiji kako bi počeli pregovore o završavanju rata u Ukrajini, izvijestili su američki mediji. Kijev je rekao da Ukrajina nije bila pozvana na te razgovore. S američke strane na pregovore će doći državni tajnik Marco Rubio, savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff, a još nije poznato tko će doći s ruske strane.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao je Trumpove poteze elektrošokom za Europu, koja se, po njemu, mora ubrzano zbrojiti i snaći kako bi jamčila za svoju sigurnost i ekonomski prosperitet. Macron je za jučer u Parizu hitno sazvao okupljanje odabranih europskih lidera na tu temu. Neće ondje biti svi državnici koji inače sjede u Europskom vijeću, tako da u Parizu nije ni hrvatski premijer Plenković (koji je jučer iz Münchena otputovao u Kairo, u službeni posjet Egiptu).
– Bez obzira na to što će se dogoditi u SAD-u, naša je odgovornost da iz europske perspektive napravimo što je potrebno. Jesmo li spremni dopustiti Rusiji da odlučuje o granicama u Europi 2025. godine? Jasno da je odgovor “ne” – poručila je danska premijerka Mette Frederiksen sa subotnje panel-diskusije na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu, na kojoj su bili i Plenković, ali i Trumpov izaslanik za Ukrajinu, general Keith Kellogg. Na tom je panelu premijer Plenković rekao da su “uza sve poštovanje prema američkoj inicijativi” mirovni pregovori bez sudjelovanja Ukrajine jednostavno nešto u što se ne ide – “no go” – a također su “politički potpuno neprihvatljivi” bez sudjelovanja nekog europskog predstavnika.
Glavna urednica tjednika Economist Zanny Minton Beddoes, koja je moderirala tu panel-diskusiju, postavila je Plenkoviću vrlo izravno pitanje hoće li i hrvatski vojnici biti među europskim mirovnim snagama koje bi eventualno bile poslane u Ukrajinu da nadziru liniju razgraničenja i hoće li i Hrvatska masovno povećati svoju vojnu pomoć Ukrajini? Slanje europskih vojnika u mirovnu misiju spominje se kao mogućnost koju američki predsjednik Trump zamišlja, a o čemu je govorio njegov ministar obrane Pete Hegseth u oštrom nastupu prošloga tjedna u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.
Plenković, međutim, nije baš izravno odgovorio na postavljeno pitanje. Rekao je da smo vrlo daleko od toga da se raspravlja o slanju vojnika u Ukrajinu. – Oni dolaze samo kad su stvoreni uvjeti za takvo što. Ne mislim da smo u ovoj fazi došli do toga – rekao je Plenković. Ono što je po njemu sada najvažnije jest to da se u pragmatičnom pristupu, kakav ima američki predsjednik Trump s ciljem zaustavljanja ubijanja, ne izgubi “principijelan pristup”, a to je da se ne nagradi agresor, ne izda žrtva agresije i ne uruše principi međunarodnog poretka. Plenković je naglašavao da govori kao premijer države koja se obranila kao žrtva agresije.
– Hrvatska je trebala izgubiti rat 1990-ih. Pobijedili smo protiv svih izgleda. Pod sankcijama, pod embargom, nitko nam nije dao nikakvo oružje, osim onog što je prokrijumčareno. Ukrajina se herojski bori, pokazuje nevjerojatnu otpornost i inspiraciju u smislu žudnje za slobodom. Mislim da to treba poštovati. Kakav god bio ishod pregovora, a nadam se da će EU imati mjesto za stolom, on mora sadržavati pravedan i principijelan mir. Sve manje od toga bila bi grozna poruka za buduće ekspanzionističke politike, buduće agresije, buduću nestabilnost. Ne samo Europe nego i svijeta – poručio je Andrej Plenković., prenosi večernji
POGLEDAJTE I NAŠ NAJGLEDANIJI PODCAST:
