Popis gostiju Donalda Trumpa za njegovu inauguraciju predsjednika SAD-a 20. siječnja oblikuje se kao globalni “Tko je tko od desničarskih populista”.
Inauguracije su obično tradicionalne, mahanje zastavama, važan demokratski obred za domaću publiku. Strani diplomati obično dolaze iz ljubaznosti, ali čelnici država i vlada obično nisu uključeni.
Trump, naravno, nije za tradiciju. Pozvao je mnoge strane čelnike s kojima je razgovarao telefonom ili ih je osobno dočekao u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi, poput argentinskog predsjednika Javiera Mileija (hrvatski korijeni) i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, piše Politico.
Dok je europski centristički mainstream bio potisnut po strani – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen očito nije bila pozvana – puno je prostora dano krajnje desničarskim i nacionalističkim političarima.
Britanski anti-EU populist Nigel Farage bit će tamo, kao i francuski Éric Zemmour, belgijski Tom Van Grieken i bivši poljski premijer Mateusz Morawiecki, koji se sukobio s Bruxellesom u dugom sporu oko vladavine prava.
Među njima će biti nekoliko ministara, diplomata i stranih političara željnih približavanja sljedećem predsjedniku SAD-a.
Ništa u vezi s ovim nije baš normalno, rekao je Edward Frantz, predstojnik Odsjeka za povijest i političke znanosti na Sveučilištu Indianapolis, napominjući da su “ceremonija i postupak zapravo u potpunosti domaća stvar”.
Doista, podaci američkog State Departmenta ne pokazuju primjere da su strani čelnici prisustvovali ceremoniji (iako su stručnjaci upozorili da podaci mogu biti nepotpuni).
Međutim, postoji zajednička ideološka nit njegovih pozvanih: mnogi dolaze s desnice ili čak krajnje desnice političkog spektra, ili su vođe koje je Trump ranije hvalio. U tom smislu, inauguracija otkriva mnogo o političkoj putanji njegove administracije – i o tome tko bi mogao imati predsjednikovo uho nakon što bude postavljen u Bijelu kuću.
Meloni i Milei
Na vrhu popisa uzvanika su lideri poput talijanske premijerke Giorgie Meloni i Mileija, populistice u Trumpovom stilu koja je osvojila argentinsku predsjedničku dužnost 2023. Potonji — koji je na letku prije inauguracije predstavljen kao “titan ekonomske reforme” “Službeni latinoamerički inauguracijski bal” — potvrdio je svoje prisustvo prije mjesec dana.
Meloni, koja je ranije ovog mjeseca posjetila Mar-a-Lago i koju je Trump nazvao “fantastičnom ženom”, dobila je pozivnicu i prisustvovat će ceremoniji ako joj to raspored dopusti, priopćio je njezin ured. Također pozvan je mađarski premijer Viktor Orbán, obožavatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina koji je poznat kao “zločesti dečko” europske politike. Orbán neće moći doći, rekli su iz njegova ureda mađarskim medijima.
Ali za čelnike koji su manje skloni Trumpu, računica o prisustvu američkoj inauguraciji nije tako jednostavna, s obzirom na dobro poznatu Trumpovu potrebu za javnim iskazivanjem poštovanja i njegov naglasak na osobnim odnosima.
Unatoč svom desničarskom naslijeđu, Meloni je dobro surađivala s odlazećom administracijom predsjednika Joea Bidena i demokratskim saveznicima diljem NATO-a i G7. Iako bi možda radije posjetila Washington nakon kaosa inauguracijskog tjedna i imala više vremena nasamo s predsjednikom nakon što se prašina slegne, njezina iskazana želja da prisustvuje signalizira razinu poštovanja prema – i razumijevanja – Trumpu koja bi mogla koristi bilateralnim odnosima.
“Bilo bi čudno da dođe čelnik, ali oni zahtjev tretiraju kao razuman jer je bitan Trumpu”, rekao je jedan diplomat EU-a kojemu je odobrena anonimnost kako bi otvoreno govorio o kalkulacijama za Meloni i druge. “Nitko se ovome neće smijati, a neki bi mogli i doći, jer svi trebaju stvari od Trumpa.”
Trump je prošlog mjeseca pozvao kineskog čelnika Xija na inauguraciju. Zahtjev je signalizirao Trumpovu “spremnost na otvoreni dijalog” s Xijem, rekla je Trumpova nova tajnica za tisak, Karoline Leavitt, za Fox News prošlog mjeseca.
Također je očito zateklo kineske diplomate nespremne — veleposlanstvo Pekinga u Washingtonu tek treba potvrditi jesu li stvarno primili službeni poziv Xiju da prisustvuje ili je Xi odgovorio.
Kratka najava za taj poziv – da ne spominjemo činjenicu da kineski šefovi država nikada nisu prisustvovali nijednoj prethodnoj inauguraciji predsjednika SAD-a – učinila je Xijevo prisustvo malo vjerojatnim čak i da je želio prisustvovati.
Peking nameće planiranje u vojnom stilu za inozemne putne aranžmane kineskih viših čelnika, za koje su obično potrebni mjeseci da se završe. Ali Xi očito želi poručiti dobru volju Trumpu slanjem visokog dužnosnika da prisustvuje događaju: Financial Times je prošlog tjedna izvijestio da među kandidatima je potpredsjednik Han Zheng, kao i ministar vanjskih poslova Wang Yi.
Han ima uglavnom simboličnu ulogu u kineskoj rukovodećoj strukturi, no Wangovo prisustvo vjerojatno bi prešlo u razgovore s Trumpovim vanjskopolitičkim timom, uključujući kandidata za državnog tajnika, senatora Marca Rubia i savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza. Rezultati tih sastanaka – i uključuju li moguću kinesku ponudu ranog trgovinskog sporazuma za ublažavanje Trumpovih obećanih carina na kineski uvoz – mogli bi odrediti smjer američko-kineskih veza na početku administracije.
Subrahmanyam Jaishankar, indijski ministar vanjskih poslova, prisustvovat će, a japanski ministar vanjskih poslova Takeshi Iwaya također je potvrdio planove za dolazak.
Trumpov prijelazni tim također je uputio pozivnice Salvadorskom predsjedniku Nayibu Bukeleu (još treba potvrditi) i ekvadorskom predsjedniku Danielu Noboi, koji će nazočiti ceremoniji tijekom kratkog posjeta Washingtonu. Bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro također je dobio pozivnicu, ali neće moći prisustvovati jer mu je putovnica poništena usred istrage.
Uz X milijardera Elona Muska, osnivača Amazona Jeffa Bezosa i šefa Mete Marka Zuckerberga, svečanosti prisustvuju i tehnološki moguli s druge strane bare. Francuski milijarder i tehnološki poduzetnik Xavier Niel bit će prisutan sa svojom suprugom.
Europski tko je tko
Iz Ujedinjenog Kraljevstva Trumpov tranzicijski tim pozvao je ne samo britansku veleposlanicu u SAD-u Karen Pierce nego i čelnika Reformske stranke Faragea. Unatoč javnom prepucavanju s Trumpovim bliskim saveznikom Muskom, arhi-brexitator potvrdio je svoje prisustvo.
Iz Francuske, antiimigracijski političar i autor apokaliptičnog bestselera “Francusko samoubojstvo”, Zemmour, potvrdio je svoju prisutnost, kao i njegova partnerica, europska zastupnica Sarah Knafo. (Francuski veleposlanik u Washingtonu Laurent Bili također je pozvan i prisustvovat će.)
Trumpovi saveznici također su pružili ruke njemačkoj krajnjoj desnici, poslavši poziv čelnici stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Alice Weidel, iako je njezin ured rekao za POLITICO da ona neće moći prisustvovati zbog pretrpanog rasporeda kampanje uoči 23. veljače kad su njemački izbori. Nije jasno hoće li neki drugi političar AfD-a doći na njezino mjesto. Međutim, Jürgen Hardt, glasnogovornik za vanjsku politiku konzervativne Kršćansko-demokratske unije, kao i izaslanik Berlina u SAD-u Andreas Michaelis će prisustvovati.
Santiago Abascal, čelnik španjolske ultranacionalističke stranke Vox, pozvan je u svojstvu predsjednika krajnje desne stranke European Patriots, koja uključuje članove iz 11 zemalja EU-a i ima 86 zastupnika u Europskom parlamentu. Iz Portugala je pozvan André Ventura, čelnik desničarske populističke stranke Chega, zajedno s drugim europskim ličnostima tvrde desnice.
Poljak Morawiecki rekao je za POLITICO u utorak da će prisustvovati ceremoniji u Washingtonu, D.C.
Popis nepozvanih je gotovo jednako indikativan.
Von der Leyen, predsjednica Europske komisije, nije dobila pozivnicu, rekao je njezin glasnogovornik. S druge strane, veleposlanica EU-a u Washingtonu, Jovita Neliupšienė, napravila je rez i prisustvovat će ceremoniji na Kapitolu.
Također nisu pozvani: Marine Le Pen, trostruka francuska predsjednička kandidatkinja i čelnica krajnje desnice, kao ni njezin štićenik Jordan Bardella. Nisu dobili dobio poziv, prema riječima dužnosnika stranke.
Jedno od mogućih objašnjenja: Le Pen i Bardella nisu zabilježeni kao eksponzivni prema novoizabranom predsjedniku.
Ovo je ipak događaj za one koji su igrali igru, piše Politico.
Tko je Havier Milei
Pretpostavlja se da u Argentini živi oko 300.000 osoba s hrvatskim podrijetlom, a među njima je i novoizabrani predsjednik Javier Milei, pisao je HRT nakon njegove pobjede na izborima 2003. godine.
“Protekle je nedjelje (10. prosinca 2023.), uz velike svečanosti, Javier Milei prisegnuo kao novi predsjednik Republike Argentine. Ovaj ekscentrični ekonomist ušao je u politiku prije tek dvije godine i na prošlomjesečnim izborima pobijedio s 56%. Sam se definira kao anarho-kapitalist i nudi karizmatični oblik vodstva o kojem će se idućih mjeseci zasigurno puno govoriti. Milei je obećao radikalne promjene, a upravo njih traži Argentina koja već godinama u krizi. Nekoć kulturno i gospodarski najrazvijenija zemlja južnoameričkog kontinenta, suočena je s desetljećem ekonomske stagnacije, nepovjerenjem u funkcionalnost državnih institucija te visokom razina nesigurnosti. Već će idući mjeseci pokazati može li Milei uspješno libertarijanske mjere koje je obećao u predizbornoj kampanji.
Izbori su pokazali podijeljenost argentinskog društva, no i pobornici i protivnici novog predsjednika složit će se da je novitet jedan od glavnih sastojaka Mileievog uspjeha. Ne iznenađuje stoga što se uz njegov lik još uvijek otkrivaju zanimljivosti”, pisao je HRT.
Potomak Hrvata koji su s Hvara došli u Provinciju Santa Fe
“Tako se posljednjih dana moglo čuti kako novi predsjednik Argentine po majci vuče hrvatsko podrijetlo obitelji Lucich. Naime, Javier Milei je potomak hrvatskih iseljenika koji su se krajem 19. i početkom 20. stoljeća s Hvara iseljavali u plodne ravnice Provincije Santa Fe. Ovaj veliki migracijski val prema tada slabo naseljenim područjima rezultirao je nastankom nekoliko sela s većinski hrvatskim stanovništvom. Rijedak fenomen u zemlji koju karakterizira miješanje useljenika u velikim urbanim sredinama.
Također, valja spomenuti kako i u susjednim zemljama, Čileu i Urugvaju, postoje ugledne obitelji hrvatskih korijena sličnih prezimena – Luksich i Lussich, no nisu u srodstvu.
Ova novost, naravno, nije bila vijest za susjede i rođake majke novoizabranog predsjednika iz mjestašca Villa Mugueta. Njegov bratić German Gamulin s nama je ponosno podijelio svoje svjedočanstvo.
– Svi Javeriovi pradjedovi i prabake s majčine strane pokopani su ovdje u Villa Mugueti. Njego je obitelj bila radišna, katolička, skromna i uspjeli su obrazovati svoju djecu. Javier je kasnije redovito dolazio u posjete tetki Kati, mojoj dragoj baki, koja bi danas sigurno bila ponosna što je unuk njezine sestre postao predsjednik. Bio je vrijedan dječak. Inteligentan, skroman i ustrajan, a te su osobine urodile plodom. Neka mu Bog pomogne za dobrobit svih Argentinaca – rekao je Gamulin, naglasivši kako se raduje što će ove okolnosti privući pažnju na ovo mjestašce baš u razdoblju kad će njihov Hrvatski dom slaviti stotu obljetnicu postojanja (1925. – 2025.).
Argentina i Hrvatska danas
Ovaj izbor još jednom potvrđuje kako su potomci Hrvata vrlo uspješni i cijenjeni u Argentini, a što se održava i na pozitivnu sliku Hrvatske. Također vrlo su uključeni u različite sfere suradnje između Argentine i Hrvatske gdje se posebno ističe rad na gospodarskoj razmjeni. Prema Priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz svibnja ove godine hrvatski se izvoz prema Argentini u 2022. godini učetverostručio s 2.475.000 na 10.010.000 eura.
– Milei je liberal koji vjeruje u slobodno tržište i promovira ga. Njegove planirane mjere će ići u tom smjeru – slobodniji uvoz i smanjenje poreznog opterećenja za izvoznike kako bi se poboljšala gospodarska razmjena. Ove mjere značajno poboljšavaju mogućnosti trgovine roba i usluga, ne samo s Hrvatskom već i s mnogim drugim zemljama. Vjerujemo da će obje države nastaviti raditi na unapređenju uvjeta za razvijanje suradnje – komentirao je Danijel Nadinić, predsjednik Argentinsko-hrvatske gospodarske komore (CACIC).
Konačno, treba reći da je novoizabrani predsjednik tek jedan od brojnih istaknutih pojedinaca hrvatskog podrijetla u Argentini te da je njihova uključenost u politički život transverzalna. Među različitim dužnosnicima u vladi koji imaju hrvatsko podrijetlo tako se ističu Nicolas Bronzovich, koji bi trebao preuzeti jednu od vodećih funkcija u tajništvu za poljoprivredu i Leandro Ždero, novi guverner Provincije Chaco. Konačno, ne treba zaboraviti kako je jedan od prethodnih argentinskih predsjednika Nestor Kirchner također vukao hrvatsko podrijetlo po obitelji Ostoić koja se naselila u čileanskom Punta Arenasu”, pisao je tada HRT., prenosi hrvatska danas