Na Prvom programu HTV-a u tijeku je jedino sučeljavanje svih osmero kandidata za predsjednika Republike Hrvatske.
U narednim satima pratite kako će Miro Bulj, Tomislav Jonjić, Ivana Kekin, Branka Lozo, Zoran Milanović, Dragan Primorac, Marija Selak Raspudić i Niko Tokić Kartelo ukrstiti svoje programe, stajališta i vizije Hrvatske.
Sučeljavanje se odvija kroz tri tematske cjeline: obrambena politika i sigurnost, svjetonazor i aktualna društvena pitanja te vanjska politika.
Kandidati će odgovarati na devet istih pitanja, uz priliku za devet replika, sve pod strogim vremenskim pravilima.
Predsjednički kandidati: Sućut žrtvama i prijedlozi za sigurnije obrazovanje
Kampanju je proteklog vikenda zasjenila strašna tragedija u osnovnoj školi u Zagrebu, a prije početka sučeljavanja kandidati su se osvrnulii na ovaj tragičan događaj.
– Prije svega izražavam duboku sućut obiteljima, nastavnicima, pravnicima i svima koji su nas radili u ovoj tragediji. Mislim da svi trebamo zastati i zapitati se gdje idemo. Trebamo se vratiti našim tradicionalnim vrijednostima, našim obiteljskim vrijednostima i najbitnija je sigurnost naše djece. Cijena sigurnosti za svako dijete je najbitnija. Ja u svojim krajevima imam problem prijevoza starih autobusa, gdje gore autobusi. Nitko ne mari za tim, a i u ovim slučajevima. Zato trebamo poraditi na sigurnosti naše djece, naših obitelji. U ovim teškim vremenima, nakon ovog slučaja, još kad vidimo ilegalne migrante koji ulaze nekontrolirano, koji se vraćaju, mislim da je prvo što trebamo poraditi, to je naša sigurnost naše djece, poručio je Miro Bulj.
– Izražavam kršćansku sućut obiteljima, rodbini i prijateljima nastradalih. Kao otac i kao djed mislim da mogu zamisliti strahotne trenutke kroz koje oni prolaze sada. Međutim, činjenica je da je u svako doba, svako doba ljudske povijesti, postojali ljudi koji nisu mentalno zdravi, a ipak nismo doživljavali ono što smo doživjeli prije nekoliko dana u Zagrebu i što doživljavamo diljem svijeta. To pokazuje da problem nije samo na sigurnosnoj razini, nego je problem i na duhovnoj, na mentalnoj razini, na razini odgoja i na razini gubitka vrijednosti kojima smo privrženi, mi koji smo odgojeni, stasali u kršćanskoj Europi i kojima se želimo vratiti, rekao je Tomislav Jonjić.
– Dozvolite da prvo izrazim svoje suosjećanje svima koji su pogođeni ovom nezapamćenom tragedijom. Mislim da svi, i kao pojedinci i kao društvo, trebamo uzeti vrijeme za tugovanje, za osjećaj straha, za osjećaj nemoći, bijesa, ljutnje koje smo sigurno dijelili ovih dana. A nakon toga trebamo početi graditi sigurnije društvo za našu djecu i tu nisu ključni, iako su važni, zaštitari, ključno je da napravimo mrežu koja čini jak zdravstveni sustav, jak obrazovni sustav, jak sustav socijalne skrbi i da ta mreža bude nepropusna, da bude tkivo koje hvata svakog od nas, a ponajviše one za koje je najveća potreba, kojima treba posebna skrb, poseban nadzor, posebno liječenje, posebna potpora. Ako to uspijemo, onda ćemo postati društvo sigurno za djecu, poručila je Ivana Kekin.
– Izražavam iskrenu sućut roditeljima i obitelji ubijenog anđela. Želim brzi oporavak svim ranjenima. Izražavam divljenje hrabrosti učiteljice koja je braneći djecu zadobila više od 50 uboda. Svima želim brzi oporavak. Molim se za vas. Škola je djeci drugi dom. Tamo moraju osjećati sigurnost i zaštićenost, rekla je Branka Lozo.
– Još jednom, duboka ljudska sućut. Prva stvar koju sam od dužnosti morao napraviti je da se uvjerim da se ne radi o terorističkom činu. I ne mogu reći srećom, jer to sreće nema. Događaj je tragičan. Ipak se ne radi o terorističkom činu. I dobro je da nitko nije izlazio sa definitivnim, instant rješenjima što treba napraviti, a nešto treba napraviti. I u sferi fizičkog, i u sferi fizičke zaštite, i prostorne zaštite. I to je pitanje za jednu raspravu, ali ne predugu. Još jednom, duboka sućut, poručio je Zoran Milanović.
– Na početku, duboka sućut obitelji preminulog dječaka i želje za što skorijim ozdravljenjem svih onih koji su ozlijeđeni. A što se tiče nastavnice, ona pokazuje da danas postoji i bolja Hrvatska. Ona je praktički spasila najmanje desetak života i pokazala se kao prava heroina i bez obzira tko će od nas ovdje biti predsjednik Republike Hrvatske, ona treba dobiti najviše odlikovanje. To je ta bolja Hrvatska. Problem je puno širi. On je prisutan u društvu. I on se mora rješavati multidisciplinarno. To nije pitanje samo škole, to je pitanje ulice, dječjih parkova, igrališta i sl. Problem je agresija i u političkom životu, izgovori na riječ, vrijeđanje, omalovažavanje. I ovo je prilika zapravo da na primjeru ovog slučaja mijenjamo hrvatsko društvo u cijelosti. To je pitanje odgovornosti svih nas koji smo ovdje, cijelog sustava Republike Hrvatske. I želim da ovo bude zadnji slučaj, ali tome se moramo svi doprinijeti, rekao je Dragan Primorac.
– Prije svega želim izraziti iskrenu sućut obitelji ubijenog dječaka i brz oporavak svima onima koji su pogođeni ovom tragedijom. Mislim da je najvažnije na početku reći da roditelji koji su također bili tamo i njihova djeca koja su stradala da trebaju dobiti ono što traže. To je izrazito važno da bi se oni uopće oporavili, da bi djecu mogli ponovo poslati u škole. Načelno, kao čovjeku, neprihvatljivo je da je ovo cijena koju smo morali platiti da bi se nešto u ovom društvu mijenjalo. Dugoročno, ovo je sigurno prijeloman trenutak, jer se dogodilo nešto što nam je do jučer bilo nezamislivo. Mislim da u prvi plan trebamo konačno staviti mentalno zdravlje djece i mladih i način na koji društvene mreže i virtualna stvarnost utječu na našu djecu. Jer pojave treba imenovati, a to je ono čega se najviše bojimo i zbog čega mislimo da su naše škole nesigurne, poručila je Marija Selak Raspudić.
– Izražavam duboku sućut roditeljima preminulog dječaka. Ja sam, naime, danas imao skup na trgu i skratio sam ga, krenuli smo ranije i trebao sam pjevati sa svojim simpatizerima. Međutim, jednostavno se ne osjećam dobro niti ugodno. Ako ovaj slučaj ne bude nešto najgore što nam se dogodilo i ako iz toga ne zvučimo povučeno, ništa nismo naučili. Hvala lijepa. Dame i gospodo, hvala vam na vašim uvodnim promišljanjima. Ovo je uistinu strašno. Tragedija koju smo doživjeli u Zagrebu u jednoj od naših osnovnih škola, poručio je Niko Tokić Kartelo.
Predstavljanje kandidata
Sučeljavanje su otvorila uvodna obraćanja, kandidati su imali 40 sekundi da biračima predstave zašto smatraju da su upravo oni najbolji izbor za predsjednika države.
– Ja sam se kandidirao. Saborski sam zastupnik, gradonačelnik Sinja. Jedan sam od vas, autentičan. Cijelo sam vrijeme bio na braniku Domovine. Kad je bilo najteže, otišao sam kao mladić u Domovinski rat, a poslije sam 18 godina bio profesionalni časnik, poručio je u uvodnom predstavljanju Miro Bulj. I nakon toga je, dodao je “ostao na braniku istinskih vrijednosti – kad se kad se u pitanje dovodio Domovinski rat, kad se naše generale lociralo, uhićivalo i transferiralo. Dodao je kako je on bio jedini gradonačelnik koji nije COVID potvrde.
– U ovim složenim, zapravo dramatičnim trenucima u kojima se nalazi cijeli svijet, našoj je domovini potrebno odgovorno i ozbiljno vodstvo. Ne trebaju joj cirkusanti, ne trebaju joj krivotvoritelji vlastitih biografija, ne trebaju joj dezerteri i vojni bjegunci, ne trebaju joj trgovci niti trgovački putnici i zastupnici kojekakvih stranih kompanija nego joj trebaju ljudi koji su kadri povesti Hrvatsku prema budućnosti, dakle koji su kadri Hrvatsku vratiti njezinim izvornim korijenima, dakle hrvatskim i kršćanskim korijenima. Pritom je osloboditi jugoslavenskog i komunističkog balasta koji nas tako teško tišti sve do današnjeg dana, kazao je kandidat Tomislav Jonjić.
– Vrijeme je da se udružimo u Savez za zdravu Hrvatsku. Hrvatsku zdravu od korupcije, zdravih institucija. Hrvatsku u kojoj svatko ima pravo na dostojanstven i dobar život. Većina nas slaže se oko važnih stvari, unatoč našim razlikama. Kada sam u fokus javnosti stavila temu otimačine i pljačkanja iz zdravstvenog sustava, doživjela sam lavinu napada. Zašto? Da bi me se ušutkalo. Ja vam obećavam, mene se ne da zastrašiti i ne da me se ušutkati. Oči u oči, argumentirano, činjenicama. Borit ću se protiv onih koji otimaju naše zajedničko dobro. Bit ću vaš neustrašiv glas, predstavila se kandidatkinja Ivana Kekin.
– Dragi moj hrvatski narode, pozivam vas sve da se zajednički udružimo i pokrenemo Hrvatsku u novom smjeru. Pozivam sve gospodarstvenike, poljoprivrednike, intelektualce, domoljube svih vrsta – branitelje, umirovljenike, radnike, studente. Pokrenimo se zajedno. Krenimo u novu Hrvatsku. Kreće novo Hrvatsko proljeće, poručila je Branka Lozo.
– Jedan od velikih lidera hrvatskog naroda i hrvatske politike je rekao jednu poslovicu: kada se veliki tuku, mali idu pod stol. Ne bih se potpuno složio s tim, ali kada se događaju krupne i dramatične stvari oko nas i u našoj neposrednoj blizini vrijeme je da se saberemo, da odluke donosimo promišljeno, da nas ne nose emocije, pomodarstvo ili potreba da se nekome dopadnemo i da budemo svjesni da je naša zemlja – naša zemlja i da je jedino nama, ali jedino nama – stalo do naše zemlje Hrvatske, a da smo svima drugima statistička činjenica. Za Hrvatsku, još pet godina, izjavio je Zoran Milanović.
– U ovom kratko vremenskom periodu ne bih govorio o mom životopisu koji je poslovan, koji je znanstveni, koji je stručni na tri kontinenta, ali bih iskoristio ovaj trenutak i kolegi Bulju, Jonjiću, kolegici Kekin, Lozo, Milanoviću, Raspudić, Tokić Kartelu, rekao da zapravo da večeras svjedočimo tu novu Hrvatsku, uljuđenu, civiliziranu Hrvatsku. Hrvatsku koja je u zadnje vrijeme došla u poziciju da je vrijeđanje postalo normalno, bez argumenta. Hrvatsku koja je puna laži, Hrvatska koja ne svjedoči istinu, a Hrvatska koja nije istina i koja nije put u budućnost, ona ne može kao takva ostati. Nek bude večeras taj primjer ovdje, rekao je tijekom predstavljanja kandidat Dragan Primorac.
– Složit ću se da izazovna vremena zahtijevaju čvrste liderice. Za razliku od ove dvojice junaka, ja sam u ovu utakmicu ušla potpuno sama. Ušla sam kao nezavisna i nestranačka osoba, punog srca, bez želje da dižem nekakav stranački rejting. Tijekom kampanje mnoge sam od vas u Hrvatskoj pogledala u oči i vidjela da i vi kao i ja želite promjenu i vjerujete u promjenu. Oni nas uvjeravaju da promjena nije moguća. Pokažimo im zajedno na ovim izborima koliko su nas podcijenili i neka naša Hrvatska konačno politički prodiše, poručila je uvodno Marija Selak Raspudić.
– I evo nas pred cijelom javnošću. Sedam superjunaka sa supermoćima protiv superzlikovca. S tim da smo oštećeni na neki način dok Bulj lovi imigrante. Jonjić i Lozo su se teleportirali 1915. Gospođa Kekin je u crvenom sa svojim demonima. Gospodin Primorac, zbog njega se Tuđman okreće u grobu. A Marija, krhka Marija, s jakim srcem, koja mi čuva ovaj desni bok, je s mislima za izbore u petom mjesecu. Sličnosti koje imam s gospodinom Milanovićem su da smo ista generacija i da uživamo u životu, rekao je u uvodnom predstavljanju Niko Tokić Kartelo.
Obrambena politika i sigurnost
1. Odobravate li slanje hrvatskih vojnika u misiju NSATU u Njemačku ili odlazak na teritorij Ukrajine ako dođe do mirovnog sporazuma?
– Hrvatski vojnik na hrvatsku granicu. Moramo brinuti o sigurnosti hrvatskih građana. Šuplja nam je granica. Schengen ne postoji, vidite da Italija ima vojsku na granici, a nama migranti prolaze kao kroz šupalj sir. Ja sam protiv slanja hrvatskih vojnika u bilo koju misiju, da hrvatska sirotinja ide ratovati i ginuti za tuđe interese. Zalažem se za vraćanje vojnog roka. Vremena su nesigurna, naoružava se i ‘srpski svet’ – imamo ugroze i trebamo zaštititi sigurnost naših granica. To je nužno, a zbog tog mog poziva ranije neki su me ismijavali, odgovorio je Miro Bulj.
– Hrvatski vojnici ranije su sudjelovali u vojnim misijama i pothvatima. Apsolutno otklanjanje hrvatskog vojnog angažmana izvan Hrvatske – zapravo je u protimbi s našim članstvom u NATO-u. Kad smo stupili u NATO, dobili smo sigurnosni kišobran od kojega profitiramo. Tome treba platiti cijenu i treba participirati u misijama. Kao predsjednik bih se apsolutno protivio da harvatski vojnici odlaze u Ukrajinu, ali ne bih pravio paradu od “dva časnika koja su trebala otišli u Njemačku”, kao što je napravio Zoran Milanović kako bi profitirao, radi izbora koji slijede, kazao je Tomislav Jonjić.
– U ovom geopolitičkom trenutku – hrvatski vojnici ne trebaju ići u Ukrajinu. Mi Ukrajini trebamo biti na pomoći i jesmo, u vojnoj opremi i humanitarno. Radi se o ratu koji traje tri godine i treba razmišljati na način da se dođe do pregovora o miru. Treba vidjeti kakav će to mir biti. To je posebno važno za EU na čijim su granicama i Rusija i Ukrajina – kako bi se prevenirali eventualni budući ratovi koje bi Putin u svojoj viziji carske Rusije mogao pokretati, kazala je Ivana Kekin.
– Ako govorite o opciji u kojoj je u Ukrajini zavladao mir i hrvatske vojnike tamo – nažalost moram izraziti skepsu. Želim da Ukrajina dobije svoj mir, da prestanu stradavanja, ali kad i kako – treba vidjeti, kazala je Branka Lozo. Kao kandidatkinja za predsjednicu načelno je “da Hrvatska ispunjava obaveze unutar NATO-a, ali ne podržava slanje hrvatskih vojnika u vojne misije”. Dodala je kako je Hrvatska jedina zemlja koja je do prije nekoliko desetljeća ratova – i to je za Hrvate dovoljno, zaključila je.
– Odgovor na vaše hipotetsko pitanje, jer o tome nitko odluku nije donio je – ‘ne’. Kao premijer i kao predsjednik nažalost – donosio sam odluke o povlačenju hrvatskih vojnika iz pogibelji. Hrvatski vojnici nisu nikad bili ni u jednoj borbenoj misiji, pa ni u Afganistanu, jer je njihov mandat bio definiran kao neborbeni. Odluke o povlačenju naših vojnika iz Sirije i Afganistana donio sam prije izbijanja kaosa, iz situacije koju nismo u stanju kontrolirati. Ovo sada je samo gore. RH ima obaveze u NATO-u ali ni u kojem slučaju to ne podrazumijeva uskakanje u pomoć državama koje nisu članice Saveza. Dužnost predsjednika prema Ustavu je da brine o neovisnosti i teritorijalnoj neovisnosti Hrvatske. Ta obveza i dužnost je jasna, i ja je se držim, odgovorio je Zoran Milanović.
– Velikosrpska agresija se ne bi dogodila da je Hrvatska bila članica NATO-a. Potpuno je razumljivo zašto je Milanović napravio toliku gužvu oko dva časnika koja su trebala ići u Njemačku. Time je napravljena šteta Hrvatskoj, ali se radi i o zastrašivanju. Nije istina da hrvatski vojnici nisu bili ni u jednoj borbenoj misiji. Milanović u Afganistan poslao više od tisuću vojnika i da su bili uključeni u vojne operacije jer su piloti helikoptera bili unutar ratnih područja. Hrvatskoj je učinjena šteta jer se NATO pita: Je li Hrvatska partner?. Ja kao hrvatski predsjednik nikad neću dopustiti da hrvatski čovjek ratuje na tuđem teritoriju, kazao je Dragan Primorac.
– Mene kao predsjednicu i vrhovnu vojnu zapovjednicu NATO zanima isključivo zanima u kontekstu Hrvatske i koliko znači hrvatskoj sigurnosti. Isto tako, ovo pitanje nikad nije konkretno postavljeno. Ono je od hipotetskog postalo stvarno jer je to htio Zoran Milanović, kako bi stvorio privid da se naši dečki šalju da ginu u Ukrajinu – da bi politički profitirao. Kao odgovorna vrhovna vojna zapovjednica nikad neću koristiti časnu Hrvatsku vojsku kao oružje u političkim prepucavanjima. Mi sad imamo ozbiljan problem i to je temelj zašto mora doći do promjene na vrhu države – posvađana linija zapovijedanja. Kome ćemo mi pomagati u inozemstvu ako nemamao jedinstvenu vojsku. Oni koji su do toga doveli, moraju odgovarati politički na ovim izborima, poručila je Marija Selak Raspudić.
– Ovo je stvarno hipotetsko pitanje i odgovara aktualnom predsjedniku. Ovakve su teme trebale biti nakon izbora. Naravno da ne bih slao svoje vojnike u ratna područja. Kad pitate vojnike, oni su ljuti na Milanovića jer im je izbijena dnevnica od 10 tisuća eura koju su u šest mjeseci trebali zaraditi. Vojnik želi ići na teren. Ali pitanja su hipotetska i ne vidim smisla da na to uopće odgovaram, kazao je Niko Tokić Kartelo.
Uslijedile su replike:
2. Kako biste riješili pitanje ilegalnih migracija i kakvu sigurnosnu prijetnju predstavljaju Hrvatskoj ilegalni migranti?
– Ilegalne migracije predstavljaju sigurnosnu prijetnju ne samo Hrvatskoj, nego čitavoj Europi i čitavom zapadnom svijetu, to je toliko jasno da ništa više niti ne treba dokazivati. Mislim da se moraju upotrijebiti sva moguća pravna, ali i fizička sredstva da se te ilegalne migracije maksimalno onemoguće, a da se reduciraju one koje su tzv. legalne. Naime, te migracije su jedan pothvat koji je očito organiziran i kojemu je cilj promjena lica zapadnog svijeta, pa samim time i promjena lica Hrvatske. To je nešto čemu se treba suprotstaviti. Ako to nije u stanju napraviti Hrvatska policija, onda joj treba pridružiti i vojsku. Pritom trebaju poštivati i ljudska prava migranata. Nisu oni svi teroristi, iako među njima takvih ima, kazao je. Svi zaslužuju tretiranje kao ljudi, svi zaslužuju da ih se tretira u skladu s hrvatskim propisima, u skladu s hrvatskim Ustavom, međutim to je sigurnosna ugroza koja drastično ugrožava čitav hrvatski narod, Europu i treba joj stati na kraj, kazao je Tomislav Jonjić.
– Izrazito je važno da znamo tko ulazi u našu zemlju. To je važno za našu sigurnosti, ali i za sigurnost tih ljudi. Za to nam treba dobro obučena, a prije svega dobro plaćena policija. Ova trenutna situacija u kojoj je Europa zabranila bilo kakve sigurne i legalne ulaske, a istodobno teret prebacila na zemlje periferije, neodrživa je. Dovela je do cvjetanja krijumčarenja ljudima i trgovinu ljudima. Nužno je potrebno na razini EU-a imati politiku koja će solidarnije i pravednije dijeliti teret migrantske krize. Nužno je također početi razmišljati o prevenciji migrantske krize i tu je uloga EU također velika. Od gašenja ratnih sukoba koji proizvode takve migrantske krize, do borbe protiv klimatskih promjena. Huškanje i stvaranje podjela i straha nažalost nikome nije pomoglo, samo je pogoršalo situaciju, kazala je Ivana Kekin.
– Ileglane migracije, kako sam izraz kaže su ilegalne. Treba ih spriječiti. Ilegalne migrante treba spriječiti da ulaze u Hrvatsku. Hrvatska ima preko 1350 km vanjske granice, koja je istovremeno granica EU-a koju treba štititi. Ja se zalažem da se ojača Hrvatska policija, da se koriste dodatna sredstva FRONTEX-a, da se opreme naši policajci i da zaista štite tu granicu. Sam princip njihovog ilegalnog ulaska u RH je jako štetan za nas same u Hrvatskoj zbog toga što smo mi dužni, a to i provodimo, njih u RH prvi put registriramo na tlu EU-a. To je ta dvostruka šteta koju pozicija koju geografska pozicija Hrvatska ima da oni besprekidno ulaze kroz naš meki trbuh, a s druge strane mi smo zemlja u koju će ih vraćati iz drugih zemalja EU-a, kazala je Branka Lozo.
– Na ovu temu doći ću kasnije. Gospođa Selak ima užasnih problema s vremenom i tajmingom. Ona je osobno glasala za hrvatskog vojnika u Libanonu. To je odluka koju je donio u paketu Hrvatski sabor. Taj čovjek je tamo poslan prije izbijanja krize u Libanonu. Ja sam potpisao zapovijed, ali prije toga je to izglasao Hrvatski sabor. To je prva stvar. Druga stvar je da me je optuživala, a tu dolazimo na temu migranata, za to da sam dopustio da Europska unija donese izmjene sporazuma i zakona. Opet problem s tajmingom, to se dogodilo prije ulaska Hrvatske u EU 2013. Kada smo kod tog važnog i bremenitog problema, ne možemo sami, Hrvatskoj policiji treba dati sredstva, možda i veće ovlasti. Jedno je bilo 2015. kada smo na valu sućuti i empatije Angele Merkel ovuda primili i poslali odmah dalje pola milijuna ljudi, međutim Europa ovo ne može izdržati, a Hrvatska kao mala zajednica, mala nacija, još teže. Prema tome – naglasak na prevenciju, rekao je Zoran Milanović.
– Prvo želim zahvaliti više od 6.000 hrvatskih policajaca koji čuvaju najdulju granicu jedne države članice EU-a. Dakle, oni rade jedan sjajan posao. Ali pitanje ilegalnih migranata je vrlo jasno definirano. Hrvatske granice trebamo čuvati pod svaku cijenu, a svaki ilegalni migrant će biti, kada postanem predsjednik Hrvatske, deportiran, a Hrvatska neće biti utočište ilegalni migranata koji će se slati iz Europe. Ono što je upravo Zoran Milanović rekao, tih godina su se događali veliki problemi. On kao premijer, bez ikakve kontrole granice, je propustio više od 800.000 ilegalnih migranata koji su napravili golemu pomutnju. S druge strane, uvođenje shengena je bitno podiglo razinu sigurnosti naše granice, ali je meni prioritet sigurnost hrvatskih građana, tako je bilo, bit će i u budućnosti, izjavio je Dragan Primorac.
– Gospodine Primorac, vi ste tu vrlo direktno i interesno vezani, poznato svim građanima Republike Hrvatske, tako da ste dio onog problema gdje dolazi do potenciranja privatnog zdravstva na uštrb javnog zdravstva i to treba jasno reći. Što se tiče svega ostalog što ste prethodno govorili, pa nisam ja gurala kolica Stipi Mesiću, nego ste ih vi gurali kada govorimo o nečijoj političkoj orijentaciji. Ostala sam dužna nešto odgovoriti i gospodinu Milanoviću. Dakle, nisam se ovdje naljutila na vas, premda ste izrekli neistinu, vi niste dio akademske zajednice kao što ja jesam i možda ne znate razliku između predavača i vanjskog predavača, što sam jasno navela kada sam govorila što sam radila na Ratnoj školi Ban Josip Jelačić. Međutim, nekoga uvjeravati da ste vi taj koji štiti ratnog heroja Kundida od Hrvatskog sabora, s obzirom na vaš ratni put, je doista u ovoj situaciji smiješno. Što se tiče zdravstva i našeg temeljnog problema, da, iz perspektive građana oni su veliki i to su prije svega liste čekanja. A mi moramo učiniti sve da se dodatno plati zdravstvenim djelatnicima tako da se one obavljaju unutar javnih bolnica, a ne da to šaljemo u privatni sektor, rekla je Marija Selak Raspudić.
– Problem zdravstva je veliki, to svi znamo. Ono što ja želim je i obraniti privatne poliklinike kao poduzetnik. Nije dobro kada se klinike napadaju da uzimaju naplativi dio, tamo isto rade liječnici. Ljudi koji mogu platiti svoje liječenje, idu u privatne klinike. Nije dobro, naravno, da vlada Republike Hrvatske premalo ulaže u zdravstvo, javno zdravstvo i zato imamo taj problem. A drugo, opet vidimo ovdje cijelo vrijeme prepucavanje i saborskih zastupnika, i aktualnog predsjednika, i gospodina Primorca o temama koje nisu bitne i koje bi trebali naglašavati, a to su nekakvi, neću reći osobni interesi, nego osobne prepirke. Ne znam dokle ćemo doći na taj način, govoreći jedni protiv drugih, a problem je sve dublji, rekao je Niko Tokić Kartelo.
– Pa zdravstvo, zdravstvene usluge u Hrvatskoj, po Ustavu trebali bi imati svi građani zajamčene. Međutim, činjenica je da nije tako. Na ruralnim područjima zdravstvene usluge su nemoguće. U Zagrebu donekle. To je apsolutno devastirano, uništeno, jer je srpska mafija preko masona, u vladi Republike Hrvatske uzimala novac. A da ne govorimo o koronamjerama, zbog čega su i mene kažnjavali, jer nisam htio podržavati lude fašističkih koronamjera, kao kolega Primorac, nisam htio, pa sam jedini građanin koji je kažnjen. A tada se najviše kralo kroz zatvorene javne nabave. Kada su se uvozili, sjećate se, razni testovi, gdje su se bogatili milijardama sinovi uglavnom HDZ-ovaca. Evo, gospođa Kekin je govorila da smo mi nosili smrt, mi koji se borimo protiv suludih koronamjera kada je Vili superheroj šetao i kada su mu svi pljeskali kako on hvata virus. Ono je bilo ruganje sa zdravom pameću. Ono je bilo katastrofalno, tada je bila najveća pljačka zdravstva, ustvrdio je Miro Bulj.
– Kada gospodin Primorac govori o svojoj sveučilišnoj karijeri i o svojoj profesuri, onda je to jednako istinito, jednako uvjerljivo kao kad govori da je nadstranački kandidat. Dakle, niti je njegova profesura zakonita, niti je njegova profesura spojiva s elementarnom etikom, tako niti je njegova tvrdnja da je nadstranački kandidat jer je on zapravo kandidat vodstva HDZ-a i negacija svega onoga što autentični HDZ-ovci koje svi mi svakako poznajemo, barem ja poznajem, doživljavaju, dakle, kao izravnu uvredu. Stanje u hrvatskom zdravstvu je katastrofalno i o tome dovoljno govori afera Beroš koja će imati nesumnjivo dodatne repove u koje mi ovdje ne možemo ulaziti zbog kratkoće vremena. Međutim, u svijetu postoje primjeri simbioze, uredne simbioze između privatnog i javnog zdravstva i to funkcionira skoro savršeno. Kod nas ne funkcionira savršeno zbog toga što smo mi korumpirano društvo i lijek tome se nalazi zapravo u pravnoj državi. Nalazi se u poštivanju zakonitosti jer nepotizam i korupcija to je ono što tjera mlade ljude iz Hrvatske, to je ono što razara i hrvatsko zdravstvo, rekao je Tomislav Jonjić.
– Potrebno je za početak nabaviti mašine unutar javnog sustava kako bi se prekinuli monopoli s raznim Radiokirurgijama i Medikolima. Potom je potrebno rješavati liste čekanja unutar javnog sustava, a ne plaćati rješavanje gospodinu Primorcu i njegovim prijateljima. I treće, potrebno je ne stavljati na mjesta šefova bolnica one koji imaju koristi od privatnih poliklinika. Ali, otkrivanje afere Beroš-Petrač jasno je pokazalo spregu između mafije i vlasti u ovoj državi. I to je otvorena rana HDZ-a i to je otvorena rana vlade. I jasno je na mom primjeru na što su spremni oni iz Primorčevog tima kako bi nas natjerali da o tome šutimo. Ja o tome kako se otima iz javnog zdravstva, u kakvim se milijunima i milijardama otima i trpa u privatne džepove neću nikada šutjeti, poručila je Ivana Kekin.
Uslijedile su replike:
2. Koje ideologije i tendencije u društvu doživljavate kao štetne za demokraciju i općenito za budućnost Hrvatske? Kako biste se s pozicije predsjednika tomu suprotstavili?
– Ako sam dobro razumio pitanje – štetnim smatram podjele i mržnje. Treba se samo osvrnuti na hrvatski Ustav i vidjeti da u članku 5 piše koje su najveće vrednote i koje su osnove za tumačenje Ustava. To su sloboda, jednakost, ravnopravnost nacija i spolova. To je višestranački demokratski sustav, mirotvorstvo i još nekoliko stvari. Ono što je pisano prije više od 30 godina je bit priče – to je kompilirano i legitimno prepisano. To su vrijednosti za koje se zalažem. Slobodna Akademija, a ne ona u kojoj će pola rektora javnih sveučilišta javno ići na skupove HDZ-a. Slobodno i neovisno novinarstvo, što nemamo. I treći stup je pravosuđe koje je slobodno od političkog utjecaja. Koliko imamo najviše svjedoči Ustavni sud koji si je sam produžio mandat. Imam o tome dosta toga reći u sljedećem krugu, odgovorio je Zoran Milanović.
– Ideologija podjela koju je počeo Zoran Milanović dovela je do toga da nikad nismo imali situaciju da političke opcije ne komuniciraju. On je to uspio napraviti briljantno. To je rak rana. On je rekao da postoje “naši” i “vaši”. I od početka idem sa sintagmom da budem predsjednik koji će ujediniti građane Hrvatske. Inače, bilo koja ekstremna ideologija nije dobrodošla u Hrvatskoj. RH je moderno i civilno društvo, stvoreno na temeljima Domovinskog rata. Hrvatska zna kuda ide i ne može više živjeti u prošlosti i tipičnim podjelama koje konstantno provodi Zoran Milanović. Vrijeme je da on ode, kazao je Dragan Primorac.
– Gospodine Primorac, vi govorite o ujedinjenju a svojom ste kandidaturom razjedinili stranku koja vas je podržala. Prvo probajte ujediniti HDZ da vas podrže, a onda možete krenuti u ujedinjenje Hrvatske. Što se mene tiče, ovo je demokracija, podjele su dobrodošle i tu se glasovi suprotstavljaju. Međutim, demokracija je vrlo krhka biljka i često u javnom prostoru doživljavamo dehumanizaciju neistomišljenika. Onaj tko drugačije vrijednosno razmišlja – on je nečovjek i diskreditira ga se iz javnog prostora – i protiv toga se borim tome se oštro protivim. Zalažem se da ljudi koji različito razmišljaju o temama kao što je pobačaj, 2. svjetski rat ili ljudima koji mole na trgovima – mogu razgovarati argumentima bez da ih se dehumanizira, odgovorila je Marija Selak Raspudić.
– Ja se za ovo pripremam tri godine i proučavao sam trenutačne politike i kod nas i u svijetu i našao sam svoju politiku – ‘Politiku novog povjerenja’. U toj politici nema mjesta ideologijama nego samo temama koje direktno pogađaju naše građane. Imamo najviše 10 posto različitosti, ali u 90 posto slučajeva smo isti, slični i na kraju dana želimo bolji život. Politike s moje desne strane su upropastile najveće ljudsko dostojanstvo i tako dalje neće moći ići. Tome treba stati na kraj, one donose samo štetu, a kad pogledate u svijetu – i ratove, odgovor je Nike Topića Kartela.
– Bogatstvo demokracije je različitost. Naši HOS-ovci, sastavni dio naše vojske u Domovinskom ratu – nezamislivo mi je da je predsjednik Milanović rekao da njihovu ploču treba baciti, da im smeta ‘ZDS’, da je Primorac bio u Vladi kad se uhićivalo i transferiralo naše generale i blatio Domovinski rat. To je Mesićeva i Josipovićeva politika i njoj treba doći kraj. Napravila je velika zla i podjele. Moramo razgovarati i o rodnim ideologijama. Ja sam protiv, vidimo da dolazi do sakaćenja mladih. Muško je muško, žensko je žensko – sve ostalo je ono što nije dobro za naše društvo. Trebamo se vratiti tradicionalnim, kršćanskim vrijednostima, poručio je Miro Bulj.
– Kad nam gospodin Milanović i gospodin Primorac, dva mlada komunistička gojenca propovijedaju o demokraciji – zaboravljaju spomenuti štete koje nam je nanio i koje nam nanosi komunizam. Danas sam na konferenciji za novinare predočio dokument koji su mediji i Vlada prešutjeli. Naime, 7. svibnja 2020. na poziv američkog ministarstva vanjskih poslova u Washingtonu je održana konferencija na kojoj je donesena izjava desetak država koje su bile pod komunističkom okupacijom – a u kojoj je konstatirano da je u svibnju 1945. Europa nije oslobođena, nego da je pala pod komunističku okupaciju. Koga štiti hrvatska Vlada kad odbija sudjelovati u osudi komunizma. Je li predsjednik Milanović koji je Vladi spočitavao koješta, s pravom ili s nepravom – išta prigovorio? I kako su mediji uspjeli prešutjeti tu temu?, upitao je Tomislav Jonjić.
– Vrijednosti za koje ću se boriti dok sam živa su: sloboda, jednakost među ljudima, demokracija i socijalna pravda. Oni koji rade suprotno – opasni su. Oni koji bi ukidali prava ženama i diskriminiranim skupinama, oni koji okupiraju institucije poput DORH-a i tako ugrožavaju demokraciju, oni koji šire lažne vijesti u svrhu stvaranja kaosa i dovode do toga da ljudi više ne mogu razlikovati što je istina, a što laž – i oni koji svojim politikama dovode do toga da 10 posto ljudi raspolaže s 50 posto bogatstva, a da 50 posto siromašnijih s 10 posto bogatstva. Imam pitanje za gospodina Primorca: ‘Kad govori o jednakosti, govori li kako je kao mladi dragovoljac upadao u srpske stanove 90. u Splitu, što je posvjedočio njegov zapovjednik?”. To je ta jednakost, to je predsjednik svih građana, kazala je Ivana Kekin.
– Sa Srbijom je problem taj što oni u biti uopće ne žele ući u EU, nego nas sve vuku za nos i izigravaju neke žrtve što im povijesno gledano izvanredno ide od ruke. Kada bi kakav razgovor se ozbiljan i poveo na tu temu, Hrvatska mora rezolutno tražiti da Srbija prizna agresiju na Republiku Hrvatsku i da plati ratnu odštetu, da prizna i obilježi postojanje koncentracijskih logora za Hrvate na teritoriju Hrvatske i da im plati ratnu odštetu, da kaže gdje su skoro 1800 još uvijek nestalih koje Hrvatska traži, da vrate kulturno blago, da vrate hrvatske arhive i onda je nulto stanje, možemo početi razgovarati. Povrh toga tu je i politika Srpskog svijeta koja se agresivno uvlači u Hrvatsku i u druge zemlje u okruženju, a Hrvatska vlada to financira. Ja pitam radi čega? Radi čega se to financira? , zapitala se Branka Lozo.
– Prvo odgovor kulturnom pitanju, gospođe Lozo, pitala je i počeo sam odgovarati gdje sam bio kad sam išao kod Dodika. 13.9. prije godine i pol dana, skoro dvije godine sada, sam bio u Jajcu na proslavi oslobođenja Jajca. Tamo je govorio Tiho Blaškić, Stanko Baja Sopta. Dakle, bio sam s narodom koji je to slavio, bilo je prekrasno. Ja sam se zaputio tamo gdje idu i Plenković i Čović, i to ne u Banja Luku, i to samo jednom, nego kod njega doma na imanje, zato što je to čovjek s kojim se razgovara. Razgovara se i s Vučićem, o tome ću nešto više reći u replici, međutim oni sami sebi moraju pomoći i odrediti se, biti simpatetički prema Rusiji, OK. Ali Srbiji će prvi leđa okrenuti. To je lažno. Srbija nam je susjed, jako važan trgovinski partner. Mi imamo robni izvoz samo u tri države dominantne. To su Slovenija, BiH i Srbija. Ove ostale su Kajmanski otoci i Nizozemska. Nama je to financijski bitno, ali nije presudno. Ako će surađivati, rješenje se može naći, ustvrdio je Zoran Milanović.
– Hrvatska će biti otvorena prema svim susjedima pri ulasku u EU. Ali u mom programu ćete vidjeti nekoliko uvjeta koje mora Srbija ispuniti. Ne ja sam kao predsjednik, nego surađujem s hrvatskom vladom. I ako to ne ispune, zakočit ćemo njihov put prema EU. Prvi uvjet, otvaranje arhiva Jugoslavenske narodne armije. Drugo, Vukovarska bolnica. Dokumenti vezano da vidimo gdje su naši stradalnici. Zatim, zanima me i želim vidjeti podatke gdje leže kosti hrvatskih ljudi. Kao forenzičar, dosta smo identificirali više, praktički ostatke, 5248 osoba i još uvijek 1782 se vode kao nestale. Mi moramo zbog sebe, zbog svoje budućnosti učiniti sve da do tih podataka dođemo. Inače, što se tiče gospodina Milanovića i njegove suradnje s Dodikom. Dodik je sada pod mjerama Sjedinjenih Američkih Država. Čovjek protiv kojeg se vodi postupak, a on kaže da mu je on sugovornik. Ako mi je on takav sugovornik, onda Hrvatska nema nikakvu budućnost u naredna 2 mjeseca dok se vi predstavljate, rekao je Dragan Primorac.
– S huškačem nema pregovora i to ne zato što mi ne želimo surađivati, nego zato što je taj čovjek neki dan šetao po Dubrovniku i nama docirao oko srbijanske agresije na Hrvatsku. I nije stvari htio nazvati pravim imenom. Dakle, moj politički stav je tu potpuno jasan. Međutim, postoji mnogo drugih stvari s kojima se slažem, koje možemo učiniti s pozicije predsjednice Republike Hrvatske. Jedna od njih izrazito važna je izbor ljudi koji će predstavljati Hrvatsku u Srbiji. Mi smo svojevremeno imali kao veleposlanike osobe koje su pitale trebaju li spuštati zastavu na pola koplja kada se slavi obljetnica Oluje. Takvi su nas ljudi predstavljali u Srbiji. Kada ja budem predsjednica Republike Hrvatske, neću dozvoliti da na takav način kadroviramo po diplomatskim misijama. I to je konkretna stvar koju možemo učiniti tako da se zna tko je Hrvatska, a tko je Srbija i što se događalo za vrijeme Domovinskog rata, poručila je Marija Selak Raspudić.
Uslijedile su replike:
3. Kakve nove izazove donosi Europskoj uniji, posljedično i Hrvatskoj povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću – od vojnih, političkih do gospodarskih? Kakav bi trebao biti odgovor Europske unije?
– Rekao sam kakav je moj stav bez obzira na američke izbore i promjenu politike koju donosi Donald Trump i s kojom se slažem, poglavito oko rodne ideologije i vojske na granici i čvrstih tradicionalnih vrijednosti koje moramo vratiti u Europi. Ja sam za suverenu Hrvatsku, tj. suverene države unutar EU-a. Trump će gledati isključivo američke interese, naglasio je da će se boriti za mir. To isto podržavam, a to bi trebala biti i hrvatska politika, a ne da Andrej Plenković ide na čelu kolone, da smiri Ukrajinu i Rusiju. U EU-u će doći do nekih promjena, vidi se da su neki koji su bili protiv – sada za Trumpa, kazao je Miro Bulj.
– Dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a je ohrabrenje svima nama koji se protivimo globalističkim koncepcijama i zagovaramo povratak tradicionalnim vrijednostima i onome čemu 13, 14 stoljeća već pripadamo. Ne očekujem da će Trump unijeti neke radikalne promjene u vanjskoj politici jer SAD ne funkcioniraju tako. Čini mi se da se iz njegovih prvih imenovanja dade naslutiti da je svjestan pukotina koje postoje u EU-u i kako ih pokušava izgladiti. Naš je interes da ostanemo naslonjeni na saveznike s kojima su ugovorno vezani – SAD i EU, kazao je Tomislav Jonjić.
– Što će i kako će Trump raditi to ćemo tek vidjeti. On je nepredvidljiv, jednima je u kampanji pričao jedno – a drugima drugo. On glasačima pristupa kao tržištu. Jedino znamo da će bogati ostati bogati, ako ne i malo bogatiji. EU bi trebala iskoristiti priliku da se konsolidira i da zauzme jasnu vanjskopolitičku obrambenu poziciju, a ne da je rastrgana između ruskog plina i američke obrane, kao prije nekoliko godina. Hrvatska treba konačno izaći iz bešćutne pozicije u koju nas je stjerao HDZ i Andrej Plenković. I konačno progovoriti o patnjama Palestine i priznati je. Buduće generacije gledat će nas kao suučenika u tome i mene kao građanku ove zemlje toga sram, kazala je Ivana Kekin.
– Meni je jako drago da je gospodin Trump ponovno izabran. Mi znamo kako će se on ponašati. Polažem velike nade u njegovo obećanje da će završiti rat u Ukrajini, da se zaustavi ubijanje i da se uspije zadržati cjeloviti teritorij Ukrajine. Povrh toga, njegovo izričito zalaganje protiv ilegalnih migracija i rodne ideologije – u cijelosti se slaže s onim što od početka zastupam. Osim toga, njegov dolazak malo će trgnuti uspavanu Europu u kojoj se politika ne vodi o političkim stvarima nego se ljuljuška u bezvezarijama. Donald Trump je ozbiljan političar, kazala je Branka Lozo.
– Vratio bih se na onu pouku s početka. Kad se veliki tuku – mali ne pod stol, nego od stola i gledaj što se događa. Mnogi ga ne razumiju. Nije on nikakav tradicionalni kršćanin, kao vi – on je igrač svoje vrste. Podržavam njegov stav o Ukrajini, čekam da ga Plenković i Primorac nazovu, ako Plenković dopusti – “ruskim momkom”. Stav Trumpa prema Putinu je afirmativan, moj nije. Međutim, Trump podržava taj užas u Palestini – protiv toga sam. Trump prijeti Panami da će im uzeti kanal i kupio bi Grenland. Njegov izbor je izazvao paniku među ovim ‘zbunjolama’ u EU-u – grupi nekompetentnih ljudi koji nisu dorasli zadatku ovog vremena. Stoga, maknimo se od stola i gledajmo, poručio je Zoran Milanović.
– Zoran Milanović ne razumije globalnu politiku. SAD su partner Hrvatskoj. Sjetite se Domovinskog rata, sigurnosne politike i NATO-a. Imamo veliki problem. Milanovićeva rečenica je bila ‘Ne znam tko će normalan glasovati za Trumpa’. Zamislite kad to kaže predsjednik države. Mi imamo Ameriku koju želim vidjeti kao strateškog partnera. Ja sam često tamo, surađujem i Hrvatska će napraviti iskorak u području gospodarske diplomacije i investiranja. Jednu od njih ćete vidjeti vrlo brzo, za dvadesetak dana. Ali Milanović je koristio jednu stvar od SAD-a – to je donacija Black Hawka. To je najskuplji taksi kojega jedan čovjek na planeti koristi u privatne svrhe, ustvrdio je Dragan Primorac.
– Evo jedan voli ekstravagantan uredski namještaj, a jedan voli ekstravagantna prijevozna sredstva. To nisu ljudi koji mogu voditi Hrvatsku u narednom razdoblju. A što se tiče odnosa SAD-a i Hrvatske – tu ima puno prostora za napredak. Imamo gotovo nikakve bilateralne odnose na najvišoj razini. To se treba promijeniti kao i mogućnost ulaganja u Hrvatsku koja gotovo da ne postoji u odnosu na ono što se događa unutar EU-a. Zbog našeg specifičnog geostrateškog položaja, koji je naša najveća snaga – mi ćemo uvijek biti snažan strateški partner i NATO saveza i SAD-a. Moramo izvući pouku i boriti se za svoj interes, kazala je Marija Selak Raspudić.
– Trump je globalist, nije suverenist – kao i Putin. Svi se oni otimaju i žele uzeti dio Europske unije. Govorim o tržištu. Globalizam i megalomanizam koji će se velikim tvornicama poput Mercedesa i BMW-a obiti o glavu jer su morali otvarati tvornice u Kini ili Americi – da bi mogli tamo isporučivati automobile. Sad ih Trump ucjenjuje. Vara se svatko tko misli da će učiniti neki ustupak Hrvatskoj. Već prijeti izbacivanjem iz NATO-a. Ne znam što ste vidjeli u njemu. Znam u šali reći: ‘Evo ja bih Trumpa nazvao jer imam njegov broj, ali ne mogu doći na red, jer Bulj s njim priča. Hrvatska svoju suverenu politiku mora balansirati, ulagati u svoje resurse, a voditi i brigu o susjedima i razvijati svoje odnose, kazao je Niko Tokić Kartelo.
Uslijedile su replike:
Završna obraćanja kandidata
Na kraju sučeljavanja kandidati su biračima uputili završne riječi.
– Dragi ljudi, nikad niste bili bliže promjenama. Izlazak na izbore najjače je oružje koje građani mogu imati u rukama u nedjelju 29. prosinca. Izađite na izbore i zaokružite promjene. Promjene dolaze iz ureda predsjednika i ja ću biti taj koji ću promjene donijeti. Učinit ću Hrvatsku bogatijom nego ikad. Jedino ja to znam napraviti, rekao je Niko Tokić Kartelo.
– Evo iskreno, pa i sam kritički govoreći, svjesna sam da je ovo večeras bio pomalo teatar i ne znam koliko vam je u vašoj odluci pomoglo. Međutim, izvan toga u ovu sam utakmicu ušla čista srca sa snažnom željom da se nešto u Hrvatskoj promijeni. Jedina sam osoba koja u drugom krugu može pobijediti Zorana Milanovića i omogućiti da Hrvatska konačno politički prodiše. Ta pobjeda, gospodine Milanoviću, nije sama sebi svrha. Ja želim da se svi stručni i nezavisni ljudi politički aktiviraju i da ovo bude početak pozitivnih promjena na razini cijele Hrvatske. I zato vas tražim povjerenje na ovim izborima. Ja sam spremna, poručila je Marija Selak Raspudić.
– Budućnost ovisi o tome što radimo danas. Hrvatska treba promjene. Hrvatska treba čovjeka koji će ujediniti sve građane Hrvatske, koji će ujediniti iseljenu i domovinsku Hrvatsku. Čovjeka budućnosti koji će našu domovinu povesti prema zapadu kojem pripada, koji će zaustaviti iseljavanje mladih, koji će skrbiti o svim građanima, o umirovljenicima, koji će gledati i vući Hrvatsku u budućnost, nikako u prošlost, koji je pošten, koji je svojim djelima ostvario rezultate. Hrvatska treba svijetlu budućnost, kazao je Dragan Primorac.
– Imam čisto srce, imam čiste ruke. Godinama se bavim ovim poslom, pozivom. Živim za njega. Birali ste me, nadam se da ćete me izabrati opet. Jamstvo sam, a u takvoj zemlji živimo, kontrole, hobotnice, u stvari, korupcijske hidre, kojoj je na čelu s Andrejem Plenkovićem, koji cijelom ovom operacijom upravlja. Volio bih da živimo u drugačijoj državi, ali možda, možda je ipak promijenimo i učinimo boljom. Dajte mi još taj komadić vjere i srca i još pet godina, rekao je Zoran Milanović.
– Dragi moj hrvatski narode, stojim tu pred vama, kao i na početku kampanje, sa željom da vratimo Hrvatsku Hrvatima, da vratimo raseljene u Hrvatsku, da ojačamo hrvatski suverenitet i da zajedno gradimo bolju Hrvatsku. Vjerujte mi, sa mnom na čelu države imat ćete predsjednicu kojom ćete se ponositi. Izađite na izbore, istaknula je Branka Lozo.
– Afera Beroš-Petrač razotkrila je spregu mafije i vlasti u zdravstvu, ali nije samo tamo ta sprega na snazi. A koliko se trude da ostane skrivena, razotkrila je silina laži i dupli pasovi između HDZ-ovaca i pripadnika podzemlja koje ovih dana možete gledati u medijima. Ja o tome unatoč zastrašivanjima neću šutjeti, ne mogu me ušutkati, bit ću vaš neustrašiv glas. Izađite na izbore, rekla je Ivana Kekin.
– Hrvatice i Hrvati, skoro pola stoljeća živjeli smo pod jugoslavenskom komunističkom diktaturom. Usprkos tome i u najcrnjim vremenima te diktature samo mali broj Hrvata je pripadao komunističkoj partiji, a još manji je iskreno vjerovao idealima koje je ta partija zločinačka propagirala. Usprkos s tome, od 90-ih godina do danas Hrvatskom upravljaju potomci jugoslavenskih komunista. Izađite na izbore i pokažite da je promjena moguća. Izađite na izbore i pokažite da je moguće da Hrvatskom upravljaju oni koji su do 1990. bili među poraženima, među prognanima, rekao je Tomislav Jonjić.
– Evo narode moj hrvatski, kao jedan od vas, kandidirao sam se za predsjednika Republike u ovo vrijeme demografskog sloma, iseljavanja, pljačke hrvatskog zdravstva. Ima nade, a nada je kroz to da moramo naše građane osigurati sigurnost, sigurnost naših granica od prelazaka ilegalnih imigranata. Moramo učiniti sve da se borimo protiv onih koji su uništili naše snove iz Domovinskog rata. Pozivam vas, izađite na izbore i izglasajte za jednog od vas, rekao je Miro Bulj.