Statistički pokazatelji primjene dublinskog postupka javno su dostupni na web stranici MUP-a od 2017. godine, a na informativnim pločama za putnike objavljuju se samo informacije za komercijalne letove, što je samo po sebi logično
Vezano uz objavljeni članak u Jutarnjem listu „Avion je stigao iz Züricha, na ekranima za dolaske ne postoji, negira ga i policija. Svi putnici su na granicu stigli s ceduljicom…“ te prozivke Mire Bulja i Marije Selak Raspudić, izvješćujemo:
Već se u naslovu članka u Jutarnjem listu navode dvije neistine koje su osnova za senzacionalistički tekst koji slijedi, a to je da je riječ o nekakvim „tajnim“ letovima koje „negira“ policija.
Na upit novinara odgovorili smo mu točan broj vraćenih osoba kroz dublinske transfere, a koliko ih je vraćeno charter letovima. Dakle, ništa nismo negirali nego dostavili podatak kako je tijekom 2024. godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III Uredbi, vraćeno ukupno 1157 osoba, od toga je čarter letovima vraćeno oko 70 posto osoba.
Charter letovi kojima se prevoze tražitelji azila ni na koji način nisu tajni, nego unaprijed najavljeni i odobreni od Odjela za dublinski postupak Ministarstva unutarnjih poslova. Tehnologija zračnog prometa je takva da se na informativnim panelima za putnike prikazuju samo komercijalni zrakoplovi da bi putnike informirali o dolasku i odlasku komercijalnih putničkih zrakoplova.
Na tim panelima nema najave tzv. generalne avijacije (privatnih letova) i chartera koji ne prevoze putnike, npr. Dublinaca ili primjerice dolazaka Hrvatske nogometne reprezentacije ili bilo kojih letova na koje se putnici ne trebaju ukrcati niti je njihov dolazak relevantan za putnički promet, a o čemu brine operator zračne luke.
Napisi o zataškavanju sami po sebi su kontradiktorni jer je statistika osoba vraćenih po tzv. Dublinskom postupku, kao i niz podataka o tražiteljima međunarodne zaštite, javno dostupna na web stranici MUP-za posljednjih nekoliko godina i objavljuje se po kvartalima.
Više na poveznici: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Statistika: Tražitelji međunarodne zaštite (gov.hr)
Tako je vidljivo da je tijekom 2024. godine, do 30. rujna, sukladno Dublin III Uredbi, vraćeno ukupno 1157 osoba, od toga je čarter letovima vraćeno oko 70 posto osoba, a primjerice prošle godine 897. Kao što smo višekratno obavještavali javnost, zlouporabom Dublinske uredbe i Schengenskog zakonika nakon povratka ponovno koriste pravo na slobodu kretanja i odlaze iz Hrvatske. Na današnji dan u RH s različitim statusom prema Dublinskoj uredbi boravi 678 osoba i taj broj nikada nije prešao tisuću u jednome danu.
Transferi (vraćanja) su najvećim brojem obavljeni iz Savezne Republike Njemačke, Švicarske Konfederacije, Francuske Republike, Republike Austrije, Kraljevine Belgije, Kraljevine Nizozemske te ostalih država članica.
Vezano uz konkretan slučaj o kojem je novinar pisao, a što smo mu i odgovorili, što nije napisano u članku, radi se o osobama koji su u statusu tražitelja međunarodne zaštite te oni uživaju slobodu kretanja po cijelom teritoriju RH. U slučaju da se radi o ranjivim skupinama ili posebnim okolnostima (npr. velika hladnoća ili nepogode i sl.) tražitelje će se prevesti do Prihvatilišta.
Interes da tražitelji međunarodne zaštite ostanu do dovršetka postupka u RH je na njima, ali preko 90% tražitelja zloupotrebljava postupak međunarodne zaštite na način da podnose zahtjev u svakoj državi članici u kojoj se zateknu.
Postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite u državama članicama regulirano je Uredbama i Direktivama EU. Ne možemo utjecati na to da se migranti ponovno pokušaju vratiti u Švicarsku, a vezano uz slučaj prezentiran u članku, prema osobi kojoj je ovo treće vraćanje u Hrvatsku i izgubila je status tražitelja međunarodne zaštite, poduzete su mjere sukladno Zakonu o strancima i izdano je rješenje o smještaju u Prihvatni centar za strance u Ježevu.
Unatoč višekratnim jasnim očitovanjima Ministarstva unutarnjih poslova, manipulacije poput tvrdnji o “tajnim letovima” pokazuju neodgovornost i manjak uvida u regulirane postupke koji su usklađeni s europskim zakonodavstvom, a političari koji šire netočnosti i dezinformacije o migracijama unose nepotrebnu paniku i narušavaju povjerenje u institucije.
Na ovakav neodgovoran način, u nedostatku relevantnih tema i sadržaja, politikantski se koriste strogo regulirani postupci kao teme u političkim kampanjama.
Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, uspješno upravlja zaštitom državne granice i tokovima nezakonitih migracija i pokazali smo kako Hrvatska nikada nije bila niti će biti hot spot za migrante, već odgovorna država članica koja organizirano štiti vanjsku granicu Schengena i hrvatsku državnu granicu, piše MUP.