MELANIA Trump, rođena kao Melanija Knavs 26. travnja 1970. u Novom Mestu u Sloveniji, ponovno ima šansu postati prva dama SAD-a. Ako se to dogodi, 20. godišnjicu braka proslavit će u Bijeloj kući.
Odrastanje u Sloveniji
Melania je odrasla u industrijskom gradu Sevnica u tadašnjoj Jugoslaviji, a od malih je nogu pokazivala interes za umjetnost i modu. Njezin otac Viktor radio je kao prodajni zastupnik automobila, dok je majka Amalija radila u modnoj industriji, izrađujući dječju odjeću., piše index.hr
To je imalo presudan utjecaj na Melaniju, koja je već u tinejdžerskim godinama započela s modelingom. “Uvijek sam se divila majčinoj sposobnosti da od običnih komada tkanine stvori prekrasne haljine. To me inspiriralo da i sama poželim biti dio svijeta mode”, prisjetila se jednom u intervjuu za Vogue.
U Ljubljani se počela baviti manekenstvom nakon što je osvojila titulu prve pratilje Miss Slovenije 1992.
Melania je studirala dizajn i arhitekturu na Sveučilištu u Ljubljani, no napustila je fakultet kako bi nastavila s modelingom. Već sredinom 90-ih njezina karijera poprimila je međunarodne razmjere te se preselila u Milano i Pariz, gdje je radila s velikim modnim kućama.
Uz to, promijenila je svoje ime iz Melanija Knavs u Melania Knauss kako bi privukla širu publiku. “Bila je to velika prilika i nisam željela propustiti mogućnost da stvaram svoju budućnost na globalnoj razini”, izjavila je jednom o svojem preseljenju u inozemstvo.
Dolazak u SAD i susret s Trumpom
1996. Melania se preselila u New York, što je označilo prekretnicu u njezinu životu. Radeći u SAD-u, dobila je priliku raditi s prestižnim modnim magazinima, uključujući Vogue i Vanity Fair. No, ključni trenutak dogodio se 1998. godine, kada je upoznala Donalda Trumpa, tada već etabliranog poslovnog mogula i medijsku ličnost.
Njihov susret zbio se na zabavi tijekom Tjedna mode u New Yorku i od tada je počela njihova veza, koja ju je uskoro dovela u središte američkog društvenog i političkog života.
“Od trenutka kad je naš razgovor počeo bila sam očarana njegovim šarmom i opuštenošću. Bilo je toliko užurbanih aktivnosti oko nas, ali njegova namjera usmjerena na našu interakciju učinila je da se osjećam kao da sam u središtu njegovog svijeta”, piše bivša prva dama SAD-a.
“Bio je to osvježavajući odmak od uobičajenog površnog razgovora i otkrila sam da me privlači njegova energija”, dodala je.
Međutim Donald tada nije bio sam, već je bio u pratnji druge žene. “Kad je ona otišla na trenutak, tražio me broj mobitela”, rekla je. Melania ga je odbila, što ga je iznenadilo. Umjesto toga, Melania je zamolila Donalda da joj da svoj broj, što je on sretno prihvatio pod jednim uvjetom.
“Dat ću ti svoj broj ako obećaš da ćeš nazvati”, rekao joj je tada, prisjetila se Melania. “Isprva nisam bila sigurna u vezi s Donaldom, ali bila sam impresionirana njegovom odlučnošću i načinom na koji vidi svijet”, prisjetila se Melania u jednom intervjuu iz tog razdoblja.
Donald i Melania zaručili su se 2004. godine, a vjenčali su se u siječnju 2005. godine na ceremoniji u Palm Beachu na Floridi.
Svadbi su prisustvovale brojne slavne osobe, uključujući bivšeg predsjednika Billa Clintona i Hillary Clinton. Par je 2006. dobio sina Barrona, a iste godine Melania je službeno dobila američko državljanstvo.
Melania u Bijeloj kući
Kada je Donald Trump 2016. godine pobijedio na predsjedničkim izborima, Melania je postala prva dama SAD-a. Bio je to tek drugi put u povijesti da je žena rođena izvan SAD-a postala prva dama te zemlje. Prva je bila Louisa Adams, supruga šestog američkog predsjednika Johna Quincyja Adamsa.
Njezin boravak u Bijeloj kući bio je obilježen suzdržanim javnim nastupima i povremenim kontroverzama. Melania je često birala tišinu umjesto komentiranja političkih događaja, no svojim je stilom i ponašanjem uspješno gradila jedinstven imidž koji je ponekad bio u kontrastu s onim njenog supruga.
Nije se slagala s Trumpom
Jedan od najsnažnijih primjera bio je njezin stav prema pitanju politike razdvajanja obitelji na američko-meksičkoj granici, kada je američka administracija provodila praksu odvajanja djece od roditelja prilikom ilegalnog prelaska granice. U lipnju 2018., dok su brojni Trumpovi neistomišljenici osuđivali ovu praksu, Melania je kroz svoj ured poslala sličnu poruku, rekavši: “Mrzim vidjeti djecu razdvojenu od obitelji.”
Još jedan jasan primjer gdje se Melania distancirala od supruga bilo je pitanje cyberbullyinga. Dok je Donald Trump često koristio Twitter za napade na svoje političke protivnike i novinare, Melania je kroz svoju kampanju Be Best promovirala borbu protiv cyberbullyinga i zalagala se za odgovorno ponašanje na društvenim mrežama.
Na pitanje novinara o kontradikciji između njezine kampanje i ponašanja supruga na Twitteru, Melania je rekla: “Svjesna sam toga, no moj fokus je na djeci i mladima”, izbjegavajući daljnje komentare.
Tijekom pandemije koronavirusa, Melania se, za razliku od svojeg supruga, pridružila brojnim kampanjama za zdravstvenu zaštitu i prevenciju bolesti, a podržavala je i inicijative za očuvanje američke kulturne baštine. “Kao prva dama, želim pokazati američkom narodu koliko mi je stalo do njihove dobrobiti”, izjavila je.
Podržala je i pravo žene na pobačaj.
“Zašto bi itko osim same žene imao moć odlučivanja o tome što ona čini sa svojim tijelom?” napisala je Melania Trump u svojim memoarima, objavljenima četiri tjedna prije američkih predsjedničkih izbora 5. studenoga. Trump pak kaže da bi savezne države trebale odlučivati o zakonima o pobačaju, a podržava iznimke za zabranu samo u slučajevima silovanja, incesta ili zaštite života majke.