Manjem broju razvoda pridonio je i štrajk na sudovima, ali i starenje stanovništva i iseljavanje mladih
U protekla dva desetljeća Hrvatska je imala najmanje razvoda lani, njih 4407, a sklopljeno je samo 17.306 brakova te se nameće pitanje koliko je tome pridonio lanjski štrajk sudaca, koji je “blokirao” razvode na gotovo dva mjeseca, a koliko je pad broja razvoda kao i brakova posljedica starenja stanovništva i iseljavanja mladih u minulom desetljeću. Iako su Dalmatinci manje skloni razvodima od građana na sjeveru zemlje, ipak iznenađuje podatak da je u 2023. u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji bilo tek 25 razvoda na 376 sklopljenih brakova, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
Ta je županija rekorder s najmanje razvoda, dok su vodeće po broju razvoda Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija s obzirom na broj sklopljenih brakova. Zagreb lani nije bio među deset gradova s najvećim brojem razvoda s obzirom na broj sklopljenih brakova jer prednjače Varaždin, Karlovac, Vukovar, Split, Samobor, Osijek, Zadar i Velika Gorica. U Zagrebu su sklopljena 3584 braka, a razvodom je završila otprilike četvrtina (922).
Više starih, manje razvoda
Iznenađujući je i veliki pad broja razvoda u Istarskoj županiji te Puli u 2023. Inače, Hrvatska je po stopi brakova dosad bila u sredini ljestvice članica EU, a po stopi razvoda ispod prosjeka EU. Dok smo 2016. imali više od 7000 razvoda i više od 20 tisuća brakova, nakon pretpandemijske 2019. pada i broj brakova i broj razvoda. O lanjskom padu broja razvoda za čak 15,4% u odnosu na 2016. demograf prof. dr. sc. Nenad Pokos s Instituta “Ivo Pilar” kaže:
– Prosječno trajanje razvedenih brakova u Hrvatskoj iznosi nešto više od 15 godina, a na njihov ukupan broj ponajprije utječe broj osoba u braku u zreloj dobi. Kako je broj brakova manji nego prije zbog dugotrajnog smanjenja broja rođenih te intenzivnog iseljavanja posljednjih desetak godina, može se očekivati da će tijekom vremena doći i do smanjenja broja razvedenih brakova. Osim toga, mnogi iseljeni stanovnici zahtjev za razvod braka danas pokreću u državama u kojima žive dulji niz godina. Naposljetku, ne treba zaboraviti kako prošle godine mnogi sudovi zbog pedesetodnevnog štrajka, među ostalim, nisu rješavali brakorazvodne parnice – ističe Pokos i dodaje da zato i DZS u mjesečnim izvješćima nema podatke o broju razvedenih brakova za lipanj i srpanj 2023. Kako su mnogi parovi zbog pandemije odgađali razvod braka, drži da je broj razvedenih lani u odnosu na broj sklopljenih brakova bolje promatrati u odnosu na pretpandemijsku 2019.
– Lani smo na 1000 sklopljenih brakova imali 254,7 razvedenih, a 2019. godine 300,4 razvedenih na 1000 sklopljenih brakova. Šibensko-kninska županija ima najmanje razvedenih brakova (25) u odnosu na broj sklopljenih (376). Tako mali broj razvoda dosta je neočekivan jer je npr. 2019. u toj županiji razveden 91 brak, a 2018. čak njih 126. No u Šibensko-kninskoj županiji živi prosječno najstarije stanovništvo na razini Hrvatske što može biti jedan od glavnih razloga manjeg broja razvedenih brakova. Kako je Primorsko-goranska županija na drugom mjestu po prosječnoj starosti stanovništva, vjerojatno je i to znatno utjecalo da se lani našla na drugom mjestu po najmanjem broju razvedenih brakova na broj sklopljenih. Znatno je teže shvatiti što se dogodilo u Istarskoj županiji, u kojoj su 2023. razvedena samo 133 braka na 1000 sklopljenih, čime se našla odmah iza prethodne dvije županije. Još 2019. Istarska županija imala je najveći broj razvedenih brakova u odnosu na broj sklopljenih, odnosno čak 385,6 razvedenih brakova na 1000 sklopljenih, dok je prosjek za Hrvatsku bio spomenutih 300,4. Ilustrativan je primjer Pule, u kojoj je lani razvedeno samo 37 brakova, dok je 2019. razvedeno 106 brakova, a 2013. čak 150 – govori Pokos., piše večernji