Postoji dosta tvari koje mogu ubiti osobu ili skupinu ljudi u vrlo kratkom vremenu.
Botulinum, otrov kojeg proizvodi bakterija Clostridium botulinum, najotrovnija je prirodna tvar na Zemlji, piše portal Live Science. Njime se možemo otrovati, primjerice, jedući pokvarenu konzerviranu hranu ili inficirajući ranu.
VX, koji je britanska vojska razvila kao kemijsko oružje, jednako je otrovan. Obje tvari uzrokuju paralizu dišnih mišića.
Još jedan opasan otrov koji se može spremiti u bočicu je klor trifluorid, ultra-korozivni bezbojni plin koji se koristi u industriji električnih poluvodiča. Plin je toliko reaktivan da spontano eksplodira u kontaktu s naizgled bezopasnim materijalima kao što su voda, pijesak, pa čak i pepeo već spaljenih materijala.
Obična kuhinjska sol može biti opasna
Ali koja je tvar najopasnija? Odgovarajući na to pitanje treba uzeti u obzir kombinaciju učinka i izloženosti, piše Live Science, što znači koja je smrtonosna doza i koji je točno učinak.
Živčani otrovi općenito se smatraju najotrovnijim kemijskim oružjem zbog malih količina koje su smrtonosne i razorno brzih učinaka koje imaju na ljudsko tijelo. Samo 10 miligrama (to je jedna desettisućinka grama) VX-a dovoljno je da izazove smrt u roku od nekoliko minuta. Unatoč tome, smrtnih slučajeva od trovanja njime je relativno malo. U proteklom desetljeću samo je jedna osoba umrla od trovanja VX-om.
U SAD-u, na primjer, više od 100 tisuća ljudi se svake godine slučajno otruje uobičajenim kućanskim kemikalijama kao što su izbjeljivač i dezinficijens, iako te tvari djeluju sporije i puno su manje toksične od VX-a. Neke uobičajene kemikalije mogu biti kobne u kombinaciji. Na primjer, kombinacija sredstva za čišćenje odvoda i izbjeljivača može osloboditi klor, koji je vrlo otrovan.
Dakle, da biste procijenili opasnost, morate znati kolika je vjerojatnost susreta s otrovnom kemikalijom, odnosno rizik da joj budete izloženi.
“Čak ni vrlo opasna kemikalija ne predstavlja rizik ako nema izloženosti”, rekao je glasnogovornik Europske agencije za kemikalije za Live Science.
Botulinum toksin, VX i klor trifluorid su stoga izuzetno opasni, ali predstavljaju vrlo mali rizik za prosječnu osobu. S druge strane, postoje i tvari koje su u malim dozama bitne za naše zdravlje, ali mogu biti smrtonosne pri većim izloženostima.
Primjer takve tvari je ona koju svi imamo kod kuće – kuhinjska sol. Neophodna je u našoj prehrani, ali prevelike količine mogu uzrokovati ozbiljne probleme poput visokog krvnog tlaka i zatajenja srca.
Također je teško odlučiti koja je tvar najopasnija jer postoji mnogo načina na koje tvari mogu uzrokovati štetu. U Europskoj uniji propisi o razvrstavanju, označavanju i pakiranju definiraju devet opasnih svojstava, uključujući toksičnost, eksplozivnost i korozivnost. Ali koji je od njih najopasniji ovisi o kontekstu.
Već spomenuti klor obično se koristi kao dezinfekcijsko sredstvo u bazenima, no u Prvom svjetskom ratu korišten je kao kemijsko oružje u obliku koncentriranog plina. Ključna razlika je, međutim, u tome što bazeni sadrže samo malu količinu klora, a i ta mala količina se otapa u vodi i bezopasna je.
Sigurnost je u našim rukama
Dakle, pravog odgovora na pitanje iz naslova nema. Međutim, potrebno je shvatiti da je sigurnost od trovanja u našim rukama. Uostalom, sve može postati opasno ako se ne postupa pravilno, ali određene mjere mogu smanjiti vjerojatnost štete. Najvažnije je točno znati koje su opasnosti i što možete učiniti kako biste smanjili rizik.
Poznavanje otrovnih tvari, izbjegavanje izlaganja, pridržavanje uputa za uporabu i korištenje zaštitne opreme (rukavice, maske, odjeća) kada je to potrebno jamstvo su da će rizik od trovanja biti sveden na minimum., prenosi N1.