Jedinstvene mutacije ovih stvorenja igraju se s pravilima fizike jer je riječ o pigmentu kojega ne možemo naći u prirodi.
Organizmi koji izgledaju plavo, moraju apsorbirati vrlo male količine energije, dok reflektiraju visokoenergetsko plavo svjetlo, navodi Popular science.
Budući da je riječ o veoma složenom procesu, plava je boja rjeđa od drugih boja u prirodnom svijetu. Znanstvenici sa Sveučilišta Adelaide u Australiji napominju i kako prava plava boja, odnosno njen pigment, zapravo ne postoji u prirodi.
Ipak, određene biljke i životinje mogu izvoditi razne “trikove” kako bi izgledale plave. Evo nekoliko primjera plave flore i faune te kako imaju ovaj jedinstveni izgled.
Električna plava tarantula
Boja ovog pauka dolazi od jedinstvene strukture njihove dlake, a ne od prisutnosti plavog pigmenta.
Njihova dlaka ima nanostrukture koje manipuliraju svjetlošću koja ih obasjava i koja simulira plavi izgled. Ove dlake također mogu imati ljubičastu nijansu ovisno o količini prisutnog svjetla, što stvara efekt prelijevanja.
Plavi jastog
Zoolog Andrew Hebda, pojasnio je kako je boja ovog jastoga genetska mutacija.
“Ovdje se dogodilo da nemamo druga tri pigmenta koji jastozi u praksi imaju te je plava boja genetska mutacija koja je potisnula te boje.”
Velike plave pčele
Plave pčele nastanjene su diljem jugoistočne Azije, Indije i južne Kine. Velike su oko dva i pol centimetra i nisu osobito agresivne. Za razliku od drugih pčela, radije žive same, a ne u prometnim košnicama. Plava boja nije rijetka pojava kod pćela, s obzirom na to da mogu između ostalog biti zelene, ljubičaste, bijele i crne.
Plavo cvijeće i lišće
Malo je biljaka plavo, do mjere da čak ni borovnice tehnički nisu plave. Plava boje cvjetova nastaje miješanjem prirodnih pigmenata.
Do plave boje dolazi kada crveni pigment dođe u kontakt s reflektiranim svjetlom. Te promjene događaju se kod cvijeća poput hortenzija, zvončića i jutarnjih slava.
Samo nekolicina biljaka koje žive na podu tropskih prašuma ima plavo lišće., piše N1.