Održavanje hidratacije od iznimne je važnosti tijekom toplinskih valova jer visoke temperature i pretjerano znojenje mogu dovesti do brzog gubitka tekućine i potencijalno opasnih zdravstvenih posljedica.
Voda je esencijalni nutrijent koji ima presudnu ulogu u održavanju tjelesnih funkcija, a njezino značenje još više dolazi do izražaja tijekom vrućeg vremena. Adekvatna hidratacija pomaže regulirati tjelesnu temperaturu, podupire stanične aktivnosti, prenosi hranjive tvari i uklanja otpadne tvari. Stoga je razumijevanje važnosti pijenja dovoljne količine kada temperatura poraste iznad 32°C ključno za očuvanje vlastitog blagostanja, piše Embrace Relief.
Toplinski valovi izlažu tijelo stalnim visokim temperaturama, zbog čega se pojačano znoji u pokušaju da se ohladi. Ovaj znoj sadrži vodu i elektrolite, kao što su natrij i kalij. Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama i nedovoljan unos tekućine mogu poremetiti ovu osjetljivu ravnotežu, što dovodi do dehidracije.
Blaga dehidracija može uzrokovati simptome poput vrtoglavice, umora, suhih usta i smanjenog izlučivanja urina. U težim slučajevima, dehidracija može dovesti do bolesti povezanih s vrućinom, kao što su toplinska iscrpljenost ili toplinski udar, što može imati ozbiljne zdravstvene implikacije, uključujući oštećenje organa ili čak smrt.
Sa povećanjem temperatura nužno je povećati unos vode
Harvard Medical School procjenjuje da je, u umjerenim klimatskim uvjetima, preporučeni dnevni unos vode oko tri i pol litre za muškarce te oko tri litre za žene. Ovaj broj uključuje vodu koju konzumiramo izravno, kao i vodu koja se nalazi u drugim pićima, poput kave, čaja i sportskih napitaka, te voća i povrća koje jedemo. Prosječna osoba općenito će trebati piti između četiri i osam čaša vode dnevno kako bi ispunila ovu preporuku, ali ovo je samo smjernica.
Bez obzira na to koliko točno vode trebate popiti svaki dan, tijekom toplinskih valova ta se potreba može značajno povećati. Kada se temperatura popne iznad 32°C potreba tijela za vodom se pojačava zbog veće stope gubitka tekućine znojenjem.
U ovim uvjetima, preporučljivo je prilagoditi unos vode kako biste nadoknadili dodatnu tekućinu izgubljenu znojenjem. Točna količina može varirati ovisno o čimbenicima kao što su dob, tjelesna težina, razina aktivnosti i individualna tolerancija na toplinu.
Za ljude koji rade na otvorenom tijekom toplinskih valova ili za ljude koji sudjeluju u aktivnostima na otvorenom, Centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju sljedeće tijekom razdoblja aktivnosti:
– Popijte 1 šalicu vode svakih 15-20 minuta. To znači oko 1 litar vode na sat na sat.
– Pijenje u kraćim intervalima učinkovitije je od pijenja velikih količina rijetko.
– Nemojte piti više od jedne i pol litre vode na na sat! Konzumiranje previše vode ili drugih tekućina može uzrokovati hitan medicinski slučaj jer koncentracija soli u krvi postaje preniska.
Bitno je slušati vlastito tijelo
Personaliziraniji pristup konzumiranju vode uključuje slušanje našeg tijela i obraćanje pozornosti na znakove žeđi. Ako osjećate žeđ, to je znak da vaše tijelo već doživljava određenu razinu dehidracije. Stoga je preporučeno preventivno piti vodu u redovitim intervalima čak i ako ne osjećate žeđ.
Sportski napici ili otopine za oralnu rehidraciju koje sadrže elektrolite također mogu biti korisni tijekom duljih razdoblja izloženosti toplini, jer pomažu nadoknaditi ne samo vodu, već i vitalne minerale izgubljene znojenjem. Jednako je važno izbjegavati pretjeranu konzumaciju kofeina i alkohola koji mogu pridonijeti dehidraciji.
Osiguravanje odgovarajućeg unosa vode pomaže tijelu da se nosi s visokim temperaturama, održi svoje temeljne funkcije i spriječi bolesti povezane s vrućinom. Dok standardne dnevne preporuke za vodu predstavljaju osnovnu vrijednost, prilagodba unosa tekućine prema jačini vrućine je ključna. Vođenje računa o signalima koje vam šalje tijelo može značajno utjecati na vašu dobrobit tijekom vrućeg vremena., prenosi N1