Eksperimenti s optičkim iluzijama otkrili su iznenađujuće sličnosti između ljudske i AI percepcije.
Kad je Dimitris Papailiopoulos prvi put zatražio od ChatGPT-a da protumači boje na slikama, razmišljao je o “haljini”, notorno zbunjujućoj optičkoj iluziji koja je osvojila internet 2015.
Papailiopoulos, izvanredni profesor računalnog inženjerstva na Sveučilištu Wisconsin – Madison, proučava vrstu umjetne inteligencije koja je u osnovi chatbotova kao što su OpenAI-jev ChatGPT i Googleov Gemini.
Zanimalo ga je kako bi ovi modeli umjetne inteligencije mogli odgovoriti na iluzije koje varaju ljudski mozak, piše Scientific American.
Ljudski vizualni sustav prilagođen je da percipira predmete kao da imaju konzistentan niz boja, tako da i dalje možemo prepoznati predmete u različitim uvjetima osvjetljenja.
Ova prilagodba našem je mozgu dala sve vrste izvrsnih načina da vidi lažne boje, a mnoge od njih dovode do poznatih optičkih iluzija.
U nizu testova, Papailiopoulos je primijetio da GPT-4V (novija verzija ChatGPT-a) pada na mnoge iste vizualne prijevare koje zavaravaju ljude.
Odgovori chatbota često se poklapaju s ljudskom percepcijom. Ne identificiraju stvarnu boju piksela na slici, već opisuju istu boju koju bi osoba vjerojatno htjela.
To je čak vrijedilo i za fotografije koje je izradio Papailiopoulos, poput one sashimija koji i dalje izgleda ružičasto unatoč plavom filteru.
Ova konkretna slika primjer je onoga što je poznato kao iluzija postojanosti boja.
Ona nije prethodno bila objavljena na internetu i stoga nije mogla biti uključena u podatke o obuci AI chatbota.
Papailiopoulos kaže da iznenađujuće ljudski odgovori chatbota još uvijek nemaju jasna objašnjenja., piše N1.