PREMA Američkom psihološkom udruženju, anksioznost je emocija koju karakteriziraju osjećaji napetosti, zabrinute misli i fizičke promjene poput povišenog krvnog tlaka. Ljudi koji pate od anksioznih poremećaja obično imaju ponavljajuće nametljive misli ili brige te su upravo zato skloni izbjegavanju određenih situacija. Ovaj poremećaj također može predstavljati fizičke simptome poput znojenja, drhtanja, vrtoglavice i ubrzanog rada srca.
No, osim odraslih, i djeca mogu pokazivati znakove tjeskobe. Stoga je edukatorica za odgoj i dječja psihologinja, Jaimie Bloch, u nedavnoj Instagram objavi upozorila na šest najčešćih znakova anksioznosti kod djece.
- Fizičke tjelesne tegobe: bolovi u trbuhu, leptirići, glavobolje.
- Izbjegavanje aktivnosti: djeca ne žele nešto raditi ili ići na određene aktivnosti ili mjesta, npr. u školu ili na zabavu.
- Stalno traženje uvjeravanja: konstantno postavljanje pitanja i pojašnjenja na istu temu.
- Učestaliji i ozbiljniji izljevi bijesa: neraspoloženje, razdražljivost ili plač.
- Poteškoće sa spavanjem: potreba za više kontakta s roditeljima noću, problemi s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili rano buđenje.
- Nemir ili poteškoće s koncentracijom.
Tijelo ima tri prirodne reakcije na stres, ističe psihologinja. Ta tri odgovora su: bori se, bježi i/ili zamrzni se. Ti su odgovori fiziološka reakcija našeg tijela koja se javlja kada se osjećamo ugroženima. To može biti emocionalno ili fizički.
“Te su reakcije na stres važne i ključne za našu sigurnost te nam pomažu da se pripremimo i suočimo s prijetnjama, pobjegnemo ili se sakrijemo od opasnosti. Međutim, djeca i odrasli mogu izazvati ovaj odgovor bez obzira jesu li prijetnja i opasnost stvarne ili ne”, objašnjava Bloch u objavi.
Tvrdi da je roditeljima lakše prepoznati i primijetiti borbu i bijeg kod djece jer te reakcije mogu biti više reaktivne. Međutim, odgovor “zamrzni se” puno je teže primijetiti i prepoznati.
“Reakcija ‘zamrzni se’ uključuje drugačiji fiziološki proces od borbe ili bijega. Ta reakcija uzrokuje da tijelo prijeđe u stanje nepokretnosti”, navodi psihologinja. To znači da će se činiti kao da djeca normalno funkcioniraju, ali puno sporije, što se može doimati kao letargija ili lijenost.
“Ako nismo svjesni znakova i simptoma smrzavanja, možemo slučajno zanemariti svoju djecu tijekom vremena kada nas trebaju”, zaključila je Bloch., piše Index.hr