Njegova zagrebačka tvrtka imala je samo jednog zaposlenog i prihod od 337 milijuna kuna 2017.

Gotovo pola milijarde kuna prošlo je računima dvije tvrtke prijavljene na zagrebačkoj adresi, a koje se povezuju s poduzetnikom Alessandrom Magnozzijem iz Milana, kojeg talijansko Državno tužiteljstvo tereti kao čelnika kriminalnog udruženja povezanog s talijanskom mafijom ‘Ndranghetom.

Iako su mediji o jednoj od te dvije tvrtke još 2018. pisali kao o “apsolutnom lideru u dinamičnom usponu”, nije poznato jesu li u vezi toga išta poduzele nadležne hrvatske službe, primjerice, Porezna uprava. Jer zvuči gotovo nestvarno da je tvrtka Clavoip d.o.o. s jednim zaposlenim uspjela 2017. prijaviti prihod od 337,1 milijuna kuna, ili tvrtka Europski brendovi i licence, pak, 119,5 milijuna kuna, također s jednim zaposlenim, a da ih nitko ništa nije pitao. Iz Porezne uprave i Ureda za sprečavanje pranja novca ovih su nam dana odgovorili da se pozivaju na tajnost njihovih postupaka. Piše Vanja Nezirović Jutarnji list

Blokada imovine

No, talijansko Državno tužiteljstvo, krajem studenoga od Županijskog suda u Rijeci, zatražilo je određivanje privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi od Alessandra Magnozzija.

Zato mu je blokiran sadržaj sefa broj 174. u poslovnici Addiko banke d.d. u Rijeci, a kojim se koristio Magnozzi. U njemu su pronađeni vrijedni satovi, nakit, zlato i zlatnici te određeni iznosi gotovine u raznim valutama. O tom 53-godišnjem Talijanu portal Telegram pisao je početkom ove godine, kao o tipu koji je izveo prijevaru za talijansku mafiju, tešku 160 milijuna eura, a da je istodobno imao tvrtke u Zagrebu i Rijeci. Taj slučaj pratili su i talijanski mediji, a istragu je vodila talijanska policija. Radilo se o prijevarama ekipe, navodno povezane s talijanskom mafijom ‘Ndranghetom.

Fiktivne tvrtke

Osim klasičnih financijskih prijevara, bavili su se i lažiranjem poslovanja telekomunikacijskih usluga. Tako su, navodno, ispostavili račune za fiktivne usluge u vrijednosti 160 milijuna eura, i pritom utajili porez od 34 milijuna eura. U lancu prijevara našle su se i fiktivne tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj te Švicarskoj. Akciju je vodila poznata antimafijaška tužiteljica iz Milana Alessandra Dolci, koja je proslijedila naloge u Švicarsku i Hrvatsku.

Na čelu te skupine bio je, navodno, upravo Magnozzi, poduzetnik iz Milana, koji je i uhićen, a njegove su financijske malverzacije opisane na 270 stranica istražnog zahtjeva. S obzirom na to da Magnozzija Državno tužiteljstvo pri sudu u Milanu – Okružna uprava za borbu protiv mafije – tereti za sudjelovanje u kriminalnom udruženju, sudac u Italiji donio je odluku kojom mu se oduzima imovina stečena kaznenim djelom, a koja je pronađena prilikom pretrage sefa broj 174. u travnju ove godine u riječkoj poslovnici Addiko banke.

U rješenju kojim je krajem studenoga Županijski sud u Rijeci odredio blokadu imovine, spominju se i tvrtke koje su Magnozzija dovele u Hrvatsku. Preko računa samo jedne od tih tvrtki, u dvije godine prošlo je više od 340 milijuna kuna. Riječ je o tvrtki s jednim zaposlenim, na čije su se račune milijuni slijevali još 2016. i 2017. Čak je 2018. Večernji list o njoj pisao kao jednoj od najbrže rastućih tvrtki, o “apsolutnom lideru u dinamičnom usponu”. Račun te tvrtke blokiran je tek u listopadu ove godine. Za 2019. ta tvrtka nije predala ni financijsko izvješće, iako je to zakonski obvezna.

Poreznu upravu pitali smo jesu li ikad išta poduzeli u vezi s tom kompanijom, kao i drugim povezanim s talijanskim poduzetnikom, kao i Ured za sprječavanje pranja novca, ali i jedni i drugi pozvali su se na tajnost postupka.

– Podatke o konkretnim poreznim postupcima i sve druge podatke kojima raspolaže u vezi s određenim obveznikom, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima, Porezna uprava dužna je čuvati kao poreznu tajnu, sukladno odredbi članka 8. OPZ-a – stoji u odgovoru iz Porezne uprave. Sličan odgovor dobili smo i od Ureda za sprječavanje pranja novca.

Ni zvona ni sandučića

Inače, tvrtka Clavoip je, kao i ostale koje se povezuju s Magnozzijem, registrirana na zagrebačkoj adresi u Ulici Grada Mainza, međutim, na toj adresi nigdje nema ni spomena ni jedne od tih tvrtki – niti na zvonu, a ni na poštanskim sandučićima, a ni u zemljišnim knjigama. I adresa u Rijeci na kojoj je u Hrvatskoj Magnozzi bio prijavljen, u vlasništvu je hrvatskih državljana.

Pretragom interneta utvrdili smo da je riječ o luksuznoj vili koja se iznajmljuje, a u kojoj su Magnozzi i njegova supruga, doznajemo, proteklih godina boravili tijekom posjeta Hrvatskoj. U vili su, navodno, unajmljivali dva lukuzna stana, a cijene najma takvih luksuznih stanova u tom se kraju kreću od 1.000 do 1.500 eura.

U kaznenom postupku koji se vodi pred Okružnom upravom za borbu protiv mafije javnog tužiteljstva u Milanu, Magnozzija se tereti, među ostalim, za iznude, i to tako da je pozajmljivao novac drugima, a pritom su dužnici morali izvršiti povrat novca uvećan u nekim slučajevima s godišnjom kamatom od 120 posto.

U jednoj od svojih tvrtki Magnozzi je kao direktora angažirao hrvatskog državljanina (podaci poznati redakciji) koji nam je ispričao da se ta tvrtka trebala baviti pružanjem usluga čuvanja stvari u sefovima, ali da posao zapravo nikad nije zaživio. S Magnozzijem se povezuje još jedna zagrebača tvrtka, a riječ je o tvrtki Europski brendovi i licence, koju je osnovala i čija je direktorica Lorena Lepera, navodno Magnozzijeva partnerica.

Račun te tvrtke također je blokiran, a postupak ovrhe pokrenula je tvrtka koja im je vodila računovodstvo. Ta tvrtka je 2017. prijavila prihod od 119,5 milijuna kuna, također s jednim zaposlenim i registracijom tvrtke na ranije spomenutoj zagrebačkoj adresi. Doznajemo da je tvrtka navodno ispostavljala uredno račune, a i da je platila sve potrebne poreze u Hrvatskoj. Porezna uprava nikad ih ništa posebno nije tražila.Piše Vanja Nezirović Jutarnji list