Približno 28% radnika u građevini dio plaće dobiva na crno, ako je suditi prema našoj anketi u kojoj je sudjelovalo gotovo 1.000 čitatelja. Zbog čega i ne čudi da su službena prosječna primanja bauštelaca na samom dnu u odnosu na druge profesije u Hrvatskoj. Dodatno, poražavajući je i podatak da 7,48% njih svakodnevno radi u potpunosti ilegalno, odnosno sav svoj prihod dobivaju ‘na ruke’.
Bauštela.hr zaključila je još jednu anketu koja se odnosi na istraživanje teza o baušteli i bauštelcima. Na postavljanje pitanje ‘Koliki postotak plaće primate na crno?‘, ukupno je 28% ispitanika odgovorilo da ‘na ruke’ dobiva dio svoje mjesečne zarade, a među njima približno jedna četvrtina isključivo radi na crno, odnosno poslodavac za njih ne uplaćuje nikakva davanja državi.
Nije ni zanemarivo da je 12,88% ispitanika na pitanje o primanju plaće na crno odgovorilo da tako mjesečno zaradi između 30% i 69% ukupnih primanja. Između 70% i 99% plaće na ruke redovno dobiva oko 3% ispitanika, dok njih 4,88% na crno ostvaraju do 30% svojih mjesečnih prihoda.
Neto plaća u građevini 956 eura
Stoga i ne čudi da su službena prosječna primanja bauštelaca na samom dnu u odnosu na druge profesije u Hrvatskoj. Naime, prema aktualnim podatcima Državnog zavoda za statistiku, na hrvatskim gradilištima u kolovozu je neto plaća u prosjeku iznosila 956 eura, odnosno 1.305 eura bruto. Manje od ‘bauštelaca’ trenutno zarađuju tek pomoćni uslužni i administrativni radnici.
Za usporedbu, najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za kolovoz 2023. isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2 059 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 747 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za kolovoz 2023. bila je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 3 017 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 980 eura.
Zašto bauštelci rade na crno?
Kao najčešći razlozi zašto su radnici u građevini u tolikoj mjeri plaćeni na crno ističu se dva – osobna prezaduženost zbog koje odbijaju radna mjesta sa regularnim ugovorom o radu i izbjegavanje plaćanja većih poreznih obaveza od strane poslodavaca zbog čega se radnici prijavljuju na manje plaće, a ipak zadržavaju dodanim kešom na ruke.
U cijeloj ovoj priču najveći su gubitnici prije svega sami radnici, bez obzira o kojem od istaknuta dva razloga za primanje plaće na crno govorimo. U trećoj životnoj dobi, kada više ne budu mogli obavljati svoj posao, primanja će ima biti puno manja nego li da su im se na stvarno zaradu uplaćivali doprinosi.
No, isto tako na velikom su gubitku i vlasnici manjih tvrtki koji žele poslovati tako da ne isplaćuju plaću na crno uopće, ali zbog toga ne mogu pronaći radnike. Često ističu kako nepoštena praksa ‘kolega’ u branši onemogućuje svima da rade po propisima i više zarađuju.
Doznajte ovdje tko je tko na gradilištu i za što preuzima odgovornost.