Državni zavod za statistiku samo je neznatno korigirao inflaciju za srpanj, pa umjesto procijenjenih 7.4 posto, objavljeno je da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, na godišnjoj razini, u prosjeku više za 7.3 posto. Iako na godišnjoj razini inflacija usporava u odnosu na prethodni mjesec, odnosno lipanj ove godine, bila je viša za 0.2 posto.
Najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je zabilježen u skupini “restorani i hoteli”, i to za 14.6 posto. Hrana i bezalkoholna pića skuplji su za 12.6 posto, dok su cijene odjeće i obuće 11.3 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Dundović: Rast cijena je realan
Prosječno gledano, stopa inflacije u eurozoni i dalje je u padu, u srpnju je iznosila 5.3 posto. Cijene povrća i voća u Hrvatskoj zaista su iznimno visoke, čak su pomalo bezobrazno visoke. Je li normalno ili realno da jedan kilogram mrkve košta tri eura, a bio je deset ili dvanaest kuna, da jedan stručak peršina košta 50 centi, a bio je dvije kune, da je primjerice kilogram mahunarki u početku sezone bio deset eura. Je li to realno?
Predsjednica Odbora za mlade i žene Ines Dundović, Hrvatska poljoprivredna komora kazala je u središnjem Dnevniku HTV-a kako je nažalost, to realno s obzirom na sve ulazne inpute, piše vijesti.hrt.hr.
– Činjenica je da rad, ljudski rad je jako porastao u Hrvatskoj, a mi smo zaista mala zemlja i po pitanju same proizvodnje i tehnologije smo zaista zaostali naspram drugih zemalja. I cijene samim time su otišle u nebo, sa strane proizvođača, ne bih rekla da su otišle u nebo, naravno tu još uvijek moramo znati da postoji ona druga ruka trgovačke marže, na koju mi u pravilu ne možemo utjecati, poručila je Dundović.
Kupujmo Hrvatsko
S jedne strane raste cijena rada, naravno, raste cijena hrane, pa i čovjek mora ipak tražiti nešto više za svoj rad da bi mogao tu hranu platiti. Kako ćemo izaći iz tog kruga?
– Uvijek kažem da treba kupovati Hrvatsko, kupovati domaće i lokalno, dodala je.
Dundović je naglasila ako kupci kupuju lokalnu i domaću hranu, te potiču domaću proizvodnju, tako stvaraju veći benefit poljoprivrednicima.
– Vidite vani da se 10 hektara blitve bere strojno, pakira se u vezice i dovaža. Ta blitva dođe u Hrvatsku, ona je tri puta jeftinija od naše. I naravno dođe na tržište, dolazi u supermarkete. Ispada da je naša hrana skupa. Mi kada platimo radnika, kao što sam napomenula, i sve što imamo, te inpute, naša blitva naravno da je na neki način na tržištu skuplja. Jer mi trebamo barem biti na nuli ili barem neko malo zaraditi, poručila je Dundović.
“Ne vjerujem da će cijene padati, ali ne bi trebale ni rasti”
Predsjednica Odbora za mlade i žene Ines Dundović rekla je kako treba napraviti iskorak. A to znači podizanje svijesti, uvjeravanje ljudi i stvaranje domaćeg tržišta.
– Mali lokalni proizvođači trebaju na neki način zaista moći prodati sve više i više proizvoda, da mogu više ulagati u svoju proizvodnju, dodala je.
Dundović je kazala kako od proizvođača do krajnjeg kupca proizvod poskupi u pravilu tri puta. Vidimo da su cijene hrane u odnosu na prošlu godinu, u srpnju, porasle za dvanaest posto.
Dundović je naglasila kako ne vjeruje da će cijene padati, ali da ne bi trebale ni rasti.
“Bit će problema s povrćem i uvoz će se povećavati”
Osvrnula se i na štete koje su načinjene zbog nevremena. Dodala je kako je povrćarstvo jako stradalo, ali i vinogradarstvo.
– Imat ćemo sigurno velikih problema. Mi nikad nismo bili samodostatni, a pogotovo sada. Već se i vide nedostaci. Vidimo da imali smo i problem s opskrbom osnovnih kultura kao što su kupus i salata. Dakle, da, definitivno će biti problema s povrćem i uvoz će se povećavati. Zato moramo definitivno raditi na tome da se što više pomogne domaćim poljoprivrednicima, što je Komora učinila. Pokrenuli smo razgovore, ne samo razgovore, nego inicijativu da se i obnova poljoprivrednog potencijala pokrene i da se zamrznu krediti na godinu dana, zaključila je Dundović.
Na rast troškova žale se i poljoprivredni proizvođači
Konoba u Novom Vinodolskom otvorena je cijele godine. Gosti primjećuju, a vlasnici i potvrđuju – cijene su porasle, ali nitko ih, kažu, ne pita koliko su im porasli troškovi poslovanja.
– Mi jesmo nešto poskupili, mi svake godine pred Uskrs korigiramo cijene i ne diramo do iduće godine, u postotku između deset i dvadeset posto, ovisno kako je koji artikal poskupio, koja je ulazna cijena, troškovi su se povećali, plaće su se povećale, rekao je suvlasnik konobe Studec Bruno Car.
Znatno su poskupjeli i hoteli, ali su, kaže resorna ministrica, u skladu s konkurencijom.
– Svi oni koji su ulagali u cijenu naravno da imaju opravdanje, svi oni koji nisu ulagali u kapacitete i uslugu, nemaju opravdanja za podizanje cijena, poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Na rast troškova žale se i poljoprivredni proizvođači, koji se ove godine bore i s lošim vremenskim uvjetima.
– Čak i dvije elementarne nepogode, klima se jako mijenja, bolesti napadaju, baš plamenjača hara, bez obzira na to što se nalazi u plastenicima, a u vanjskoj proizvodnji da se ni ne priča, istaknula je Ivana Blagojević, Milanovac.
Građani se teško nose s visokim cijenama
Građani se teško nose s visokim cijenama, a najteže je onima na moru. Zadarska tržnica nikad nije bila skuplja.
Bili smo u srpnju i sad smo opet došli u kolovozu, cijene su sigurno za jedan euro po kilogramu više i za voće i za povrće. Situacija s cijenama malo je bolja na slavonskim tržnicama, no zbog nižih primanja – prodaja ide slabije.
– Prodaja je premala, jer je visoka cijena, a najviše umirovljenici dolaze na tržnicu, kazala je Dragica Borevac, Alaginci.
Nakon prvog vala uvozne, svjetske inflacije, ovaj drugi val ima domaće uzroke.
– Naročito su narasla očekivanja od turističke sezone i tu su akteri u turizmu podigli snažno cijene, tako da se cijene u Hrvatskoj znatno razlikuju u jadranskoj Hrvatskoj u odnosu na kontinentalnu Hrvatsku, posebno istok Hrvatske, dodao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
A to znači i da se u priču o inflaciji, uz rast ulaznih troškova, uplela i priča o ponudi i potražnji, piše vijesti.hrt.hr.