Nakon što je u rujnu predsjednik Živog zida pred zgradom Vlade na Markovom trgu iskrcao hrpu lubenica, pa nakon gotovo mjesec dana i kombi soli, u ponedjeljak je na Markovom trgu došlo do pucnjave. Mladi muškarac je iz vatrenog oružja teško ranio policajca koji je čuvao zgradu Vlade.
Odmah se postavilo pitanje sigurnosti najvažnijih institucija u državi. Međutim, to nije prvi put.
Kroz povijest Markov je trg bio važna politička i kulturna lokacija, a o tome je pisao Saša Šimpraga u svojoj knjizi “Zagreb, javni prostor”, izdanoj 2011.
“Javni je prostor, u prenesenom i doslovnom smislu, mjesto demonstracije rituala, manifestacije moći, i uopće odraz i kontrukt kulturnog koda neke sredine. Zagrebački Trg svetog Marka pritom je lokacija koja je već stoljećima političko središte Hrvatske, a od neovisnosti i mjesto za polaganje predsjedničke prisege”, piše Šimpraga u dijelu koji je objavio na svom blogu.
Tako je prvi koji je predsjedničku zakletvu položio na samome javnom prostoru trga, bio prvi predsjednik neovisne Hrvatske Franjo Tuđman s kojim je takva tradicija inauguracija i započela, piše Šimpraga. Lokacija je odabrana s obzirom na činjenicu da su prije toga, u tamošnjoj crkvi sv. Marka, prisezali gradski suci, zastupnici i banovi. U zgradi Sabora prisegnuo je i prvi predsjednik prve hrvatske republike Vladimir Nazor.
Međutim, osim za prisege Trg sv. Marka bio je više puta u povijesti poprište pucnjave. Šimpraga navodi:
“Upravo s obzirom na njegovu funkciju središta političke moći, poprište atentata ubrzo će postati i sam Markov trg na kojem je iste godine navodno još jedanput neuspješno pucano na ban Slavko Cuvaja, a navodni se atentator Stjepan Planinšak na licu mjesta ubio. Novi se atentat zbio već iduće 1913. godine kada je Stjepan Dojčić u Markovoj crkvi pucao u komesara/bana Ivana Skrlecza i to bez smrtnih posljedica. Tom je prigodom crkva bila desakralizirana pa ju je trebalo ponovo posvetiti.
Zadnji, također neuspješan politički atentat na trgu bilo je zrakoplovno raketiranje Banskih dvora koje je 1991. godine izvela JNA.
Događaj s najvećim smrtnim ishodom koji se dogodio na Markovom trgu do danas su ostale “Srpanjske žrtve” iz 1845. godine. S prozora kuće mađarona Tadije Ferića na uglu Markova trga i Mletačke ulice oglasio se prvi hitac koji je potaknuo pokolj tijekom demonstracija na kojima su se sukobili mađaroni i simpatizeri Narodne stranke, a na potonje je pucala vojska. Ubijeno je petnaest osoba.”
U tekstu “Trg za inauguracije” Saša Šimpraga navodi još niz detalja i informacija o jednom od najljepših zagrebačkih trgova, a pronađite ih na ovom linku. Prenosi N1