Građani koji su godinama vodili sudske postupke protiv banaka zbog kredita u švicarskim francima suočavaju se s novim problemom. Iako su u pojedinim postupcima ostvarili pravo na isplatu novca, zbog odluka viših sudova mogli bi ostati bez financijske koristi, pa čak i završiti u minusu. Naime, sudovi sve češće odlučuju da svaka strana mora podmiriti vlastite troškove postupka, koji u nekim slučajevima premašuju dosuđene iznose, piše Ilko Ćimić za Index.
Index je analizirao šest presuda županijskih sudova u Rijeci, Varaždinu i Velikoj Gorici. U svim slučajevima prvostupanjski sudovi prethodno su odlučili da banke moraju građanima nadoknaditi troškove postupka. Međutim, nakon žalbi banaka te su odluke preinačene, pa je određeno da svaka strana snosi svoje troškove. Index+1
Dosuđeno joj 4482 eura, ali je ostala bez naknade 6639 eura troškova
Jedan od primjera odnosi se na presudu Županijskog suda u Rijeci iz srpnja ove godine. Potrošačici je dosuđeno 4482,68 eura, uz pripadajuće zatezne kamate, ali je istodobno ostala bez prava na naknadu 6639,18 eura parničnih troškova koju joj je prethodno priznao prvostupanjski sud.
Slične odluke donesene su u još pet predmeta. Građani pritom nisu u cijelosti izgubili sporove. Nekima su priznate zatezne kamate, a drugima je potvrđena ništetnost pojedinih ugovornih odredaba. Ipak, sudovi su zaključili da njihov djelomični uspjeh ne opravdava obvezu banaka da im nadoknade troškove postupka.
Do promjene sudske prakse došlo je nakon odluke Vrhovnog suda od 27. svibnja 2026. godine. Vrhovni sud zauzeo je stajalište da korisnici kredita koji su svoje obveze u švicarskim francima konvertirali u eure nemaju pravo na dodatnu isplatu preplaćenih iznosa koji su već obuhvaćeni konverzijom. Zadržali su, međutim, pravo na zatezne kamate za razdoblje prije konverzije.
Odvjetnik upozorava: Troškovi mogu biti veći od dosuđenog novca
Odvjetnik Igor Metelko, koji je zastupao građane u sporovima protiv banaka, upozorava na ozbiljne financijske posljedice takvih odluka.
Prema njegovim riječima, u prosječnom sudskom postupku obavljeno je najmanje šest do sedam odvjetničkih radnji. Svaka od njih stoji između 200 i 500 eura uvećano za PDV, dok u predmetima s većim vrijednostima trošak pojedine radnje može dosegnuti i 1000 eura.
Tome treba pribrojiti sudske pristojbe i financijska vještačenja, čija se cijena trenutačno kreće oko 700 eura.
Metelko ističe da dosuđene zatezne kamate u prosjeku iznose između 2000 i 3000 eura po kreditu, što znači da ukupni troškovi parnice mogu dosegnuti ili premašiti iznos koji građanin dobije od banke.
Posebno upozorava da su neki postupci trajali osam do deset godina, a građani su ih pokretali oslanjajući se na raniju sudsku praksu.
Vrhovni sud odbacuje tvrdnje o neformalnim uputama
Metelko tvrdi i da su nižim sudovima počele pristizati neformalne upute prema kojima bi u sporovima povezanima s konvertiranim kreditima svaka strana trebala snositi vlastite troškove.
Vrhovni sud takve tvrdnje odbacuje. U odgovoru koji je potpisao glasnogovornik, sudac Željko Pajalić, navodi se da Vrhovni sud ne šalje ni formalne ni neformalne upute nižestupanjskim sudovima.
Ujedno objašnjavaju da niži sudovi nisu automatski obvezni slijediti pravna shvaćanja Vrhovnog suda, već se ona prihvaćaju na temelju uvjerljivosti njihovih pravnih obrazloženja.
Oko 30.000 tužbi povezanih sa švicarskim francima
Prema Metelkovim podacima, do 2023. godine podneseno je približno 30.000 tužbi povezanih s kreditima u švicarskim francima koji su naknadno konvertirani.
Velik broj građana pokrenuo je postupke 2019. godine, a dio i 2023., uoči isteka zastarnih rokova.
Metelko smatra da najnovija praksa otvara pitanje djelotvorne sudske zaštite potrošača, posebno s obzirom na ranija stajališta hrvatskih sudova i praksu Suda Europske unije.
Upozorava da bi građani koji su godinama pokušavali ostvariti svoja prava na kraju mogli potrošiti više novca na sudske postupke nego što će im banke isplatiti.