Sukob oko ponovnog imenovanja Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice dobio je novu dimenziju nakon objave dokumentacije o ranijim kaznenim prijavama, inspekcijskim nadzorima i sudskim postupcima. Prema tvrdnjama izvora upoznatih sa zbivanjima u bolnici, protivljenje dijela radiologa njezinu povratku moglo bi biti povezano s nepravilnostima u poslovanju na koje je godinama upozoravala, piše Hrvatska danas.
Zadravec je od 2016. do 2020. obnašala dužnost zamjenice ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice, a od 2016. do 2021. bila je predstojnica radiološkog zavoda. Tijekom tog razdoblja podnijela je više kaznenih prijava povezanih s obračunom prekovremenog rada, poslovnom dokumentacijom i nabavom medicinskog materijala.
Inspekcija utvrdila nepravilnosti u poslovanju bolnice
Prema dokumentaciji koju je objavio portal, inspekcijski nadzori Ministarstva financija i Ministarstva zdravstva provedeni 2021. godine utvrdili su nepravilnosti u poslovanju KBC-a Sestre milosrdnice.
Među njima se navode problemi u provedbi javne nabave, evidentiranju medicinskog materijala, obračunu prekovremenog rada i financijskim odnosima s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Prema navedenim nalazima, od 2019. do travnja 2021. za lijekove i potrošni medicinski materijal bez provedenih odgovarajućih postupaka javne nabave isplaćeno je više od 72,7 milijuna kuna.
Inspekcija je evidentirala i rashode za prekovremeni rad u iznosu od 43,36 milijuna kuna koji su bili knjiženi kao plaće za redoviti rad, što nije bilo u skladu s pravilima proračunskog računovodstva.
Istodobno, inspekcijski nadzor nije utvrđivao jesu li svi evidentirani prekovremeni sati stvarno odrađeni niti je provjeravao odgovara li isplaćenim iznosima povećani radni učinak.
Kaznene prijave protiv bivšeg ravnatelja i drugih zaposlenika
Prema objavljenim informacijama, Zadravec je još 2016. upozoravala na sumnje u nepravilnosti pri evidentiranju prekovremenih sati radiologa.
U kaznenoj prijavi navela je da je tadašnji predstojnik Zavoda Zoran Brnić, zajedno s još osam radiologa, evidentirao sate koji navodno nisu bili odrađeni, čime su im isplaćivane plaće veće od pripadajućih.
Prema prijavi, jednom od radiologa isplaćena je mjesečna plaća od približno 35.000 kuna.
Zadravec je te sumnje prijavila tadašnjem ravnatelju Mariju Zovaku, a u siječnju 2020. protiv njega je podnijela kaznenu prijavu zbog sumnje na neprijavljivanje kaznenog djela. Prema informacijama objavljenima u članku, taj predmet do danas nije riješen.
U travnju iste godine podnijela je još jednu prijavu protiv Zovaka, povezanu sa sukobom s bolničkom službenicom Mijom Primorac. U prijavi je tvrdila da je sukob bio insceniran te je Zovaka prijavila zbog sumnje na zlouporabu službene ovlasti.
Prijavila i bivšeg ministra Vilija Beroša
Zadravec je u kolovozu 2020. podnijela kaznenu prijavu protiv tadašnjeg ministra zdravstva Vilija Beroša zbog sumnje na neovlašteno zvučno snimanje i prisluškivanje.
Prijava je odbačena u listopadu 2024., nakon čega je Zadravec nastavila postupak pred sudom.
Prema objavljenim informacijama, sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu u travnju 2026. naložio je ispitivanje Beroša, no bivši ministar podnio je žalbu na tu odluku.
U travnju 2021. Zadravec je prijavila i liječnika Vladimira Kalouseka zbog sumnje na krivotvorenje dokumentacije povezane s nabavom i obračunom medicinskog materijala.
Kalousek je nakon toga protiv Zadravec pokrenuo više postupaka. Prema dokumentaciji na koju se poziva Hrvatska danas, disciplinski postupak pred Hrvatskom liječničkom komorom i kazneni postupak zbog klevete završili su njezinim pravomoćnim oslobađanjem, dok je građanska tužba za naknadu štete pravomoćno odbijena.
Sudski spor zbog otkaza još nije konačno zaključen
Važan dio sukoba odnosi se i na zakonitost ranijeg otkaza Dijani Zadravec.
Općinski radni sud u Zagrebu prvotno je presudio u njezinu korist, ocijenivši otkaz nedopuštenim. Međutim, nakon žalbi bolnice Županijski sud u Puli preinačio je prvostupanjsku odluku i odbio njezin tužbeni zahtjev.
Zadravec je potom zatražila reviziju pred Vrhovnim sudom, koji je dopustio reviziju u odnosu na šest pravnih pitanja.
Dopuštenje revizije ne znači da je ranija pravomoćna presuda ukinuta ili proglašena nezakonitom, nego da će Vrhovni sud razmotriti pravna pitanja zbog kojih je revizija dopuštena.
Jesu li prekovremeni sati razlog protivljenja?
Izvori Hrvatske danas tvrde da protivljenje dijela radiologa ponovnom imenovanju Zadravec nije povezano isključivo s međuljudskim odnosima i organizacijom rada, nego i s mogućim financijskim interesima.
Prema njihovim tvrdnjama, pojedini radiolozi uz osnovnu plaću od približno 3000 eura zahvaljujući prekovremenom radu ostvaruju ukupna mjesečna primanja od pet do osam tisuća eura.
Izvori smatraju da bi stroža kontrola radnih sati i poslovanja mogla ugroziti dosadašnji način obračuna njihovih primanja te da je upravo to jedan od razloga protivljenja Zadravec.
Međutim, te tvrdnje nisu potvrđene neovisno provedenim postupkom, a sama visina liječničkih primanja ne predstavlja dokaz nezakonitosti.
Deset radiologa odlučilo napustiti bolnicu
Aktualni sukob izbio je nakon odluke o ponovnom imenovanju Dijane Zadravec na čelnu dužnost radiološkog zavoda.
Prema posljednjim objavljenim informacijama, deset radiologa odlučilo je napustiti KBC Sestre milosrdnice, među kojima je sedam liječnika Klinike za tumore.
Dio liječnika svoje protivljenje obrazlaže ranijim iskustvima u radu sa Zadravec, narušenim međuljudskim odnosima i zabrinutošću za organizaciju radiološke službe.
S druge strane, izvori koji podupiru Zadravec tvrde da je riječ o nastavku dugogodišnjih sukoba povezanih s njezinim prijavljivanjem nepravilnosti.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić ranije je poručila da, prema informacijama Uprave bolnice, zasad nema zastoja u pružanju zdravstvenih usluga.
Prema tvrdnjama izvora Hrvatske danas, Zadravec trenutačno ne može javno odgovarati na prozivke jer joj bolnica ne dopušta javne istupe.
Za tvrdnje da su odlasci radiologa organizirani radi zaštite nezakonitih financijskih interesa zasad nisu predstavljeni neovisno potvrđeni dokazi, kao ni službena očitovanja svih prozvanih osoba.