Novi problemi sa sanacijom nezakonito odloženog otpada u Gospiću izazvali su oštre reakcije građanske inicijative „Gospić je naš dom”. Nakon povlačenja tvrtke CE-ZA-R iz milijunskog posla uklanjanja otpada i najave poništavanja javne nabave, Vjekoslav Bušić upozorava da se sanacija ponovno odgađa, dok goleme količine potencijalno opasnog materijala i dalje ostaju na lokaciji. Gostujući u emisiji Pregled dana na N1 televiziji, otvoreno je kritizirao Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ustvrdivši da njihov dosadašnji način postupanja pokazuje ozbiljne organizacijske i stručne propuste.
Bušić smatra da najnoviji razvoj događaja nije nikakvo iznenađenje. Nakon proširenja USKOK-ove istrage i novih uhićenja, kaže, bilo je očekivano da će se zakomplicirati i postupak javne nabave u kojem je sudjelovala tvrtka obuhvaćena istragom.
Posebno problematičnim smatra činjenicu da su prethodni pokušaji pronalaska izvođača završavali neuspješno, dijelom zbog, kako tvrdi, pogrešno provedenog istraživanja tržišta, a dijelom zbog odabira ponuditelja čije se poslovanje već spominjalo u javnosti u kontekstu istrage.
Bušić: Ministarstvo i Fond ne znaju što rade
Predstavnik inicijative ocjenjuje da ponavljanje istih problema pokazuje kako nadležne institucije nisu uspjele organizirati učinkovitu sanaciju.
Upozorava da se vrijeme troši na postupke koji ne donose konkretne rezultate, dok otpad ostaje na lokaciji i predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš i stanovništvo.
Prema njegovim tvrdnjama, s područja Gospića dosad nije uklonjena nijedna količina opasnog otpada. Zbog toga sumnja da će uklanjanje uopće započeti do kraja 2026. godine.
Posebno je kritizirao način na koji Ministarstvo i Fond predstavljaju svoje aktivnosti, tvrdeći da se najavljeni planovi ne ostvaruju.
Podsjetio je na javnu tribinu održanu u Gospiću u studenome 2025., kada su predstavnici Fonda, prema njegovim riječima, uvjeravali građane da se sav otpad može zbrinuti u Hrvatskoj.
Tijekom ove godine, međutim, iz nadležnih institucija stizale su drukčije informacije, prema kojima dio opasnog otpada ipak nije moguće zbrinuti unutar države.
Bušić smatra da takve promjene u objašnjenjima dodatno narušavaju povjerenje građana.
Upozorava na gotovo 40.000 tona otpada
Prema procjenama koje je iznio, na području nekadašnjeg PPK Velebit nalazi se između 33.000 i 34.000 tona zakopanog opasnog otpada.
Tome treba pribrojiti približno 4500 tona površinski odloženog materijala, čije je uklanjanje obuhvaćeno spornom javnom nabavom, te još oko 1500 tona otpada koji se nalazi u silosu.
Ukupno je, prema Bušićevoj procjeni, riječ o 39.000 do 40.000 tona otpada koji bi trebalo što prije ukloniti s postojeće lokacije.
Inicijativa „Gospić je naš dom” zbog toga traži drukčiji pristup sanaciji.
Umjesto dugotrajnog čekanja na konačni odabir postupaka zbrinjavanja, predlažu da se otpad najprije iskopa i premjesti na sigurnu lokaciju, gdje bi bio zaštićen nepropusnim podlogama, pokrovima i odgovarajućim spremnicima.
Tek nakon takvog privremenog osiguravanja materijala trebalo bi provesti detaljne analize i odrediti konačne načine postupanja s pojedinim vrstama otpada.
Bušić smatra da bi se time znatno smanjio rizik od daljnjeg onečišćenja okoliša.
Prozvao nadležne zbog načina izvođenja radova
Osim neuspješnih javnih nabava, Bušić je iznio niz primjedbi na dosadašnje radove na lokaciji.
Tvrdi da su pojedini postupci prekrivanja otpada odstupali od predviđenog plana sanacije te da se tijekom toplih, suhih i vjetrovitih dana nije provodilo potrebno orošavanje terena radi sprječavanja širenja prašine.
Posebno je problematizirao postavljanje mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka.
Prema njegovim riječima, stanica nije bila postavljena prije početka radova, iako se mjesecima unaprijed znalo da će oni uključivati zahvate na području odloženog otpada.
Tvrdi da je odgovarajuća mjerna oprema postavljena tek nakon upozorenja građanske inicijative, odnosno približno 15 do 20 dana nakon početka radova.
Kritizirao je i ocjene kvalitete zraka iznesene nakon vrlo kratkog razdoblja mjerenja, smatrajući da se na temelju jednog ili dva dana ne mogu donositi pouzdani zaključci o dugoročnoj izloženosti stanovništva.
Bušić upozorava da nestručno provođenje sanacije može stvoriti dodatne rizike te inzistira na dosljednom poštovanju stručnih preporuka, uključujući mišljenja Geotehničkog fakulteta.
Novi postupak javne nabave, ali povjerenja sve manje
Nakon povlačenja CE-ZA-R-a, Fond za zaštitu okoliša najavio je poništavanje postupka javne nabave za uklanjanje 4500 tona opasnog otpada i pokretanje novog, žurnog postupka.
Direktor Fonda Luka Balen najavio je mogućnost pregovaračkog postupka nakon isteka žalbenog roka, dok je ministrica Marija Vučković poručila da nova situacija ne bi trebala bitno utjecati na planirani rok sanacije od 12 mjeseci niti povećati cijenu radova.
Bušić, međutim, izražava ozbiljnu sumnju u uspjeh novog postupka.
Podsjeća da su i prethodne nabave završavale bez rezultata te smatra da samo ubrzavanje procedure ne jamči da će se pronaći izvođač sposoban provesti zahtjevan posao.
Za građansku inicijativu prioritet ostaje fizičko uklanjanje otpada s lokacije i njegovo premještanje u kontrolirane uvjete.
Bušić upozorava da je na prosvjedu građana postavljen zahtjev za uklanjanjem otpada u roku od tri mjeseca, no dosadašnji razvoj događaja ne pokazuje da će taj cilj biti ostvaren.
Smatra da se postupak sanacije mora temeljiti na stručnim procjenama i zaštiti stanovništva, a ne na kratkoročnim administrativnim rješenjima.
Dok nadležne institucije najavljuju novi natječaj i uvjeravaju da planirani rokovi nisu ozbiljno ugroženi, predstavnici građanske inicijative upozoravaju da se problem ne može smatrati riješenim dok opasni otpad ostaje na terenu.
Za stanovnike Gospića najvažnije pitanje zato ostaje nepromijenjeno: kada će nezakonito odloženi otpad napokon biti uklonjen?