Hrvatska se našla na drugom mjestu u Europskoj uniji po rastu cijena najma stanova. Prema podacima Eurostata, u razdoblju od drugog tromjesečja 2025. do drugog tromjesečja 2026. najamnine su porasle za čak 40,1 posto. Veći rast zabilježila je jedino Rumunjska, dok je prosjek Europske unije iznosio svega tri posto, piše Večernji list, pozivajući se na Euronews.
Rumunjska je zabilježila poskupljenje od 43,5 posto, dok je Slovenija na trećem mjestu s rastom od deset posto. U Finskoj, s druge strane, najamnine u promatranom razdoblju nisu rasle.
Posebno zabrinjava činjenica da je rast najamnina u Hrvatskoj višestruko nadmašio inflaciju, koja je u istom razdoblju iznosila 4,8 posto. To znači da su stanarine rasle znatno brže od opće razine cijena, dodatno opterećujući građane koji žive u unajmljenim stanovima.
Što stoji iza velikog poskupljenja?
Ipak, stručnjaci upozoravaju da statistički podaci ne prikazuju nužno jednako poskupljenje svih stanova na tržištu. Dio velikog rasta u Hrvatskoj povezuje se s administrativnim promjenama najamnina u kategoriji socijalnog stanovanja u Zagrebu.
Profesor Gojko Bezovan sa Sveučilišta u Zagrebu ističe i dugogodišnje strukturne probleme hrvatskog tržišta nekretnina. Prema njegovu objašnjenju, stanovi su u Hrvatskoj postali važan oblik ulaganja i čuvanja vrijednosti kapitala, zbog čega se velik broj nekretnina ne kupuje radi stanovanja, nego kao investicija.
Takav trend posebno je vidljiv u novogradnjama, gdje dio kupljenih stanova ostaje prazan, dok se drugi iznajmljuju po cijenama koje značajno premašuju prosjek.
Na promjene statistike utječe i činjenica da je tijekom 2025. i 2026. povećan broj ugovora o najmu prijavljenih Poreznoj upravi. Istodobno su se na tržištu pojavili kvalitetniji i skuplji stanovi, što također može povećati statistički prosjek najamnina.
U Njemačkoj i Francuskoj stanarine rastu znatno sporije
Usporedba s drugim europskim državama pokazuje velike razlike. Dok je Hrvatska zabilježila rast od 40,1 posto, u Njemačkoj su najamnine povećane za samo 2,1 posto, u Francuskoj za 1,6 posto, u Španjolskoj za 2,5 posto, a u Italiji za 3,5 posto.
Među državama izvan Europske unije posebno se ističe Turska, gdje su stanarine porasle za 49,6 posto. Međutim, tamošnja inflacija premašivala je 30 posto, zbog čega je stvarni rast najamnina bio znatno manji od nominalnog.
U Srbiji su cijene najma porasle za 12,5 posto, u Sjevernoj Makedoniji za 9,2 posto, a na Islandu za 8,6 posto.
Zanimljivo je da noviji podaci za kolovoz 2026. pokazuju znatno umjereniji godišnji rast najamnina u Hrvatskoj, od 4,3 posto, dok je prosjek Europske unije iznosio 2,9 posto. Ta razlika upozorava na važnost razdoblja koje se uspoređuje, ali i na utjecaj jednokratnih administrativnih promjena na statističke pokazatelje.
Stanovanje postaje sve veći problem
Stručnjaci upozoravaju da problem nije ograničen samo na Hrvatsku. U mnogim europskim gradovima potražnja za stanovima znatno premašuje raspoloživu ponudu, osobito kada je riječ o dugoročnom najmu.
Dodatne poteškoće stvaraju visoke cijene nekretnina i troškovi stambenih kredita. Nakon naglog rasta kamatnih stopa 2022. godine dio građana koji je planirao kupiti vlastitu nekretninu morao je odgoditi kupnju i ostati u podstanarstvu.
Time je povećana potražnja za najmom, dok se broj dostupnih stanova nije povećavao jednakom brzinom.
Stručnjaci također upozoravaju na sve snažniji utjecaj investitora i fondova koji nekretnine promatraju prvenstveno kao financijsku imovinu.
Za građane, posebno mlade obitelji i one koji tek započinju samostalan život, to znači sve teži pristup priuštivom stanovanju. Hrvatski podaci pritom pokazuju ozbiljne poremećaje na tržištu, ali i potrebu da se razlikuje stvarni rast cijena novih i postojećih najmova od promjena koje proizlaze iz načina statističkog evidentiranja.