Posljednjih dana zabilježeno je sve više letova alžirskih vojnih transportnih zrakoplova prema Rusiji i u suprotnom smjeru, a dio njihovih ruta vodi i preko Hrvatske. Iza tih preleta, prema poljskim obrambenim izvorima, stoji vojno-logistička suradnja Alžira i Rusije, javlja Dnevnik.hr
Jedan od takvih letova zabilježen je 6. listopada, kada je transportni zrakoplov alžirskih zračnih snaga Lockheed C-130H-30 Hercules poletio iz baze Boufarik u Alžiru.
Na putu prema Rusiji preletio je Italiju, Hrvatsku, Mađarsku i Slovačku, zatim ušao u poljski zračni prostor, nastavio preko Bjelorusije te na kraju sletio u moskovsku zračnu luku Vnukovo.
Poljski vojni izvori navode da takvi letovi nisu izolirani incidenti. Posljednjih tjedana na istim ili sličnim rutama primijećeni su i transportni zrakoplovi Il-76MD, C-130H/H-30 Hercules te LM-100J Super Hercules.
Njihova uloga nije samo prijevoz običnog tereta. Takvi zrakoplovi mogu biti dio šire vojne i tehničke logistike, uključujući transport opreme i naoružanja te održavanje ruskih vojnih sustava kojima raspolaže Alžir.
Alžir već dugo ima bliske obrambene veze s Rusijom i koristi značajnu količinu vojne tehnike ruskog podrijetla. Zbog toga između dviju zemalja postoji kontinuirana potreba za prijevozom rezervnih dijelova, opreme i drugog materijala.
Dio transportnih ruta vodi i prema Bjelorusiji, koja je zbog bliskog vojnog i političkog savezništva s Moskvom također važna logistička točka.
Ovi letovi promatraju se i u širem kontekstu sve snažnije ruske prisutnosti u Africi. Moskva je posljednjih godina proširila vojni i politički utjecaj u Maliju, Srednjoafričkoj Republici i Libiji, gdje sudjeluje u zaštiti tamošnjih režima, koristi logističku infrastrukturu i jača vojne kapacitete svojih partnera.
Alžir i Libija pritom imaju posebno važan položaj jer povezuju područje Sredozemlja sa Saharom i Sahelom. Zbog toga se promet vojnih zrakoplova između Rusije i sjeverne Afrike promatra kao dio puno šire logističke mreže.
Posebnu pozornost izaziva činjenica da ti zrakoplovi na putu koriste zračni prostor država članica NATO-a, uključujući Hrvatsku, dok istodobno služe održavanju vojne suradnje država koje imaju bliske odnose s Moskvom.
Sami preleti, međutim, ne znače da je riječ o tajnim ili neodobrenim letovima. Članak problematizira prije svega širi geopolitički kontekst i činjenicu da europski zračni prostor postaje dio logističkog pravca između Rusije i njezinih partnera u Africi.