Sve je više potomaka hrvatskih iseljenika u SAD-u koji žele hrvatsko državljanstvo, a dio njih ozbiljno razmišlja i o preseljenju u Hrvatsku. Interes je toliko porastao da su hrvatski konzulati u Sjedinjenim Državama zatrpani zahtjevima, a postupak dobivanja domovnice trenutačno može trajati između dvije i dvije i pol godine, javlja HRT.
U posljednje četiri godine hrvatsko državljanstvo dobilo je više od 30 tisuća ljudi, pri čemu su dvije trećine bili pripadnici hrvatskog iseljeništva. Po broju novih hrvatskih državljana prednjači Argentina, dok se za drugo mjesto izdvajaju Čile i SAD.
Od 2022. godine hrvatsku domovnicu u SAD-u preuzelo je više od tri tisuće ljudi. Samo na ovogodišnjem CroatiaFestu u Seattleu hrvatske dokumente preuzelo je više od stotinu novih državljana.
Brojni Amerikanci hrvatskog podrijetla državljanstvo ne doživljavaju samo kao administrativni dokument. Za mnoge ono predstavlja vezu s obiteljskim korijenima i zemljom iz koje su njihovi preci otišli prije više desetljeća ili čak više od stoljeća.
Neki od njih hrvatsko državljanstvo traže i zato što se žele preseliti u Hrvatsku. Tako pojedine obitelji iz SAD-a već planiraju da se njihova djeca, zajedno s bračnim partnerima, jednog dana trajno nastane u zemlji svojih predaka.
Velik interes stvara i ozbiljne administrativne probleme. U američkim konzulatima broj zahtjeva posljednjih godina utrostručio se.
Samo na termin za predaju zahtjeva u konzulatu čeka se otprilike šest mjeseci. To je ipak poboljšanje u odnosu na ranije razdoblje, kada se čekalo godinu do godinu i pol.
Nakon predaje dokumentacije slijedi daljnji postupak koji ukupno može potrajati dvije do dvije i pol godine.
Jedan od najvećih problema potomcima hrvatskih iseljenika jest prikupljanje potrebne dokumentacije. Mnogi traže rodne listove, matične knjige i druge dokumente svojih predaka koji su Hrvatsku napustili prije stotinu ili više godina.
Zbog toga je sve veća potražnja i za stručnjacima za genealogiju, koji pomažu u pronalaženju starih obiteljskih dokumenata. U nekim slučajevima pronađeni su dokumenti stari i nekoliko stoljeća.
Istodobno se u SAD-u organiziraju radionice na kojima potomci hrvatskih iseljenika mogu dobiti informacije o stjecanju državljanstva, preseljenju, zapošljavanju i uključivanju u hrvatsko društvo.
Na takvim skupovima velik broj ljudi zanima i pitanje moraju li prije preseljenja imati hrvatsko državljanstvo, kako mogu regulirati svoj status te gdje mogu učiti hrvatski jezik.
Prema procjenama, u SAD-u živi oko 1,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, što tu zajednicu čini jednom od najvećih hrvatskih zajednica izvan domovine.
Sve veći interes za hrvatsko državljanstvo zato se više ne svodi samo na simbolično povezivanje s korijenima. Dio američkih Hrvata želi u Hrvatskoj raditi, ulagati, školovati djecu i trajno živjeti.