Novinar i publicist Marko Ljubić ocijenio je da su posljednji izbori u Bosni i Hercegovini političke odnose vratili bliže izvornim pozicijama definiranima Daytonskim sporazumom. Smatra da su desetljeća pokušaja stvaranja drukčijih političkih modela pokazala svoje slabosti te da izborna pravila sada treba mijenjati tako da jasnije uvažavaju ustavni položaj triju konstitutivnih naroda, javlja HRT.
Ljubić je gostujući u emisiji „Studio 4“ rekao da je iza BiH trideset godina različitih političkih eksperimenata i pokušaja pronalaska alternativnih rješenja, ali da ti modeli, prema njegovoj ocjeni, nisu uspjeli. Rezultate izbora tumači kao potvrdu da su birači ponovno jasno izrazili političku pripadnost kroz postojeće nacionalne i ustavne okvire.
Posebno se osvrnuo na izbor Darijane Filipović za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Prema preliminarnim rezultatima, Filipović je osvojila više od 45 posto glasova, dok je njezin glavni protukandidat Slaven Kovačević dobio oko 30 posto.
Ljubić smatra da je u takvom ishodu značajnu ulogu imala i politika Hrvatske prema Hrvatima u BiH. Tvrdi da je hrvatska Vlada konkretnom političkom i financijskom potporom pridonijela tome da Hrvati u BiH ponovno snažnije iskažu vlastitu političku volju.
Istodobno je naglasio da izborni model u BiH, po njegovu mišljenju, mora biti promijenjen. Smatra da država s tri konstitutivna naroda ne može izbor članova Predsjedništva jednostavno organizirati prema modelu „jedan čovjek – jedan glas“ bez dodatnih mehanizama koji bi osigurali legitimno predstavljanje svakog naroda.
Kao primjer mogućeg drukčijeg pristupa naveo je način formiranja Doma naroda, gdje su već ugrađeni posebni mehanizmi nacionalnog predstavljanja.
Ljubić tvrdi da je upravo pitanje identiteta i političkog predstavljanja ostalo jedno od glavnih područja sukoba u BiH i nakon završetka rata. Po njegovu tumačenju, dio političkih struktura iz Sarajeva nastojao je politički dominirati nad Hrvatima u Federaciji BiH nakon što je postalo jasno da Republika Srpska ima vrlo čvrstu autonomnu političku strukturu.
Njegova je osnovna poruka da bi nakon ovih izbora trebalo otvoriti ozbiljne razgovore o reformi Izbornog zakona i pronaći model koji će istodobno poštovati individualno biračko pravo i ustavnu činjenicu da BiH počiva na odnosu triju konstitutivnih naroda.