Hrvatsku čeka gospodarski zahtjevnija jesen i neizvjesna zima, a najveći rizici za kućne budžete bit će energija, hrana i troškovi stanovanja. Ekonomski analitičar Petar Vušković ipak ne očekuje recesiju, ali upozorava da bi novi rast cijena energenata mogao vrlo brzo pojesti dio rasta plaća i ponovno pritisnuti standard građana.
Kako piše Dnevnik.hr, Vušković procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo do kraja godine ostati stabilno, ali uz sve veće vanjske rizike. Posebno izdvaja ratne sukobe na Bliskom istoku i njihov mogući utjecaj na cijene energije.
Građani bi, prema njegovoj procjeni, do kraja godine mogli snažnije osjetiti rast cijena goriva, energenata i stanovanja. Ne očekuje eksploziju ukupne inflacije, ali upozorava da upravo troškovi bez kojih se teško može – hrana, stanovanje i energija – mogu stvoriti osjećaj znatno većeg poskupljenja.
Vušković smatra da će hrana nastaviti poskupljivati, ali ne jednako u svim kategorijama. Posebno su izloženi meso, mlijeko i mliječni proizvodi, kava, čokolada, voće i povrće jer njihove cijene snažno ovise o energiji, uvozu, vremenskim prilikama, prijevozu i hlađenju. Nestašice ne očekuje.
Istodobno očekuje da će plaće i dalje rasti brže od inflacije. Prema njegovim procjenama, nominalne bruto plaće u 2026. mogle bi porasti oko 8,3 posto, uz inflaciju od približno 4,1 posto, što bi značilo realni rast od oko četiri posto. No upozorava da prosjek skriva velike razlike jer umirovljenici, podstanari, obitelji s djecom i ljudi s nižim plaćama mnogo veći dio prihoda troše upravo na hranu i stanovanje.
Posebna nepoznanica bit će cijene energije i budućnost državnih subvencija. Hrvatska, prema njegovoj ocjeni, nema neposredan problem sa sigurnošću opskrbe plinom zahvaljujući LNG terminalu, domaćoj proizvodnji i skladištu, ali sigurna opskrba ne znači nužno i nisku cijenu. Ako država smanji subvencije, dio tržišnog poskupljenja izravno će se preliti na račune građana.
Vušković pritom upozorava da čak i povećanje računa od 20 eura mjesečno za dio kućanstava može predstavljati ozbiljan problem.
Jedan od razloga zbog kojih je inflacija u Hrvatskoj upornija nego u nekim drugim državama vidi u snažnoj osobnoj potrošnji, rastu plaća, manjku radnika, ovisnosti o turizmu i uslugama te slabijoj domaćoj proizvodnji hrane. Problem je, kaže, i u tome što se pad svjetskih cijena u Hrvatskoj često sporije prenosi na potrošače nego njihov rast.
Govoreći o životnim navikama građana, Vušković je bio prilično kritičan. Smatra da se dio ljudi žali na inflaciju, a istodobno ne mijenja potrošačko ponašanje – od naručivanja hrane i skupih kava do grijanja stanova na visoke temperature.
Završetak turističke sezone trebao bi donijeti određeno usporavanje potrošnje i sezonski rast broja nezaposlenih, ali Vušković ne očekuje ozbiljnije pogoršanje na tržištu rada. Hrvatska i dalje ima kroničan manjak radnika, a registrirana nezaposlenost ostaje vrlo niska.
Veći rizik vidi kod kućanstava koja istodobno imaju stambeni kredit, minus, kartične obveze i gotovinske kredite. Takve građane i relativno malo povećanje režija ili privremeni pad prihoda može dovesti u ozbiljne probleme.
Građanima zato savjetuje da izbjegavaju maksimalno moguće zaduženje te da prije zime naprave realan izračun svih mjesečnih troškova.
Hrvatska bi prema njegovu osnovnom scenariju trebala izbjeći recesiju i ostvariti rast od oko 2,4 posto, što je više od prosjeka europodručja. Recesija bi postala ozbiljniji rizik tek u slučaju snažnog energetskog šoka, širenja geopolitičkih sukoba, velikog pada turizma ili ozbiljnijeg usporavanja njemačkog i europskog gospodarstva.
Najvećim podcijenjenim rizikom predstojeće zime Vušković smatra upravo prelijevanje viših cijena energije na ostatak gospodarstva. Skuplji plin, struja i gorivo podižu cijene prijevoza, proizvodnje hrane, grijanja i gotovo svih usluga.
Drugi veliki rizik vidi u građanima koji danas uredno podmiruju obveze, ali nemaju nikakvu financijsku rezervu.
Njegova preporuka za zimu zato je jednostavna: ne povećavati nepotrebno dugove, napraviti realan izračun režija i kredita te, ako je moguće, osigurati rezervu barem za nekoliko mjesečnih računa. Također savjetuje smanjivanje nepotrebne potrošnje i češće uspoređivanje cijena među trgovinama
