U Hrvatskoj su potvrđena tri slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila, a jedan od oboljelih nalazi se u teškom stanju i priključen je na respirator. O aktualnoj situaciji govorila je ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević Alemka Markotić, koja je objasnila koliko virus može biti opasan, tko je najugroženiji i postoji li mogućnost širenja zaraze među ljudima.
Markotić je u razgovoru s reporterom Dnevnika Nove TV Domagojem Koprivnjakom potvrdila da se najteže oboljeli pacijent nalazi na intenzivnoj njezi.
“Nadamo se da će se za dogledno vrijeme uspjeti oporaviti i da će biti sve dobro”, poručila je.
Većina zaraženih nema simptome
Iako stanje jednog pacijenta pokazuje da virus može izazvati vrlo ozbiljne posljedice, Markotić ističe da golema većina zaraženih neće razviti težu kliničku sliku.
“Treba naglasiti da oko 80 posto onih koji budu zaraženi virusom zapravo nema gotovo nikakve simptome, a dvadesetak posto njih ima blaže simptome”, objasnila je.
Teški simptomi pojavljuju se kod približno jedan posto oboljelih.
Oni mogu uključivati visoku temperaturu i različite neurološke poremećaje, među kojima su jake glavobolje te problemi s vidom i kretanjem.
Upravo takvi simptomi, upozorava Markotić, mogu liječnicima biti znak da bi se moglo raditi o virusu Zapadnog Nila.
Nema prijenosa s čovjeka na čovjeka
Za razliku od brojnih drugih virusnih bolesti, kod Zapadnog Nila nema potrebe za karantenom jer se bolest ne prenosi uobičajenim kontaktom između ljudi.
“Prijenosnik je komarac. Između čovjeka i komarca još su i ptice i konji u prvom redu, a onda još i neke druge životinje. Dakle, isključivo se prenosi putem komarca na čovjeka, a s čovjeka na čovjeka bolest se ne prenosi”, kazala je Markotić.
Virus se eventualno može prenijeti i transfuzijom krvi, no Markotić ističe da je hrvatski zdravstveni sustav taj rizik odavno prepoznao.
“Sva krv testira se i na virus Zapadnog Nila, tako da je sve skupa sigurno”, poručila je.
Tko je najugroženiji?
Najvećem riziku od razvoja teškog oblika bolesti izložene su osobe starije životne dobi, imunokompromitirani pacijenti te osobe koje primaju imunološku terapiju ili se liječe od karcinoma.
Markotić podsjeća da je riječ o sezonskoj bolesti te da se upravo tijekom srpnja i kolovoza očekuje najveći broj slučajeva.
Nakon tog razdoblja broj oboljelih u pravilu počinje opadati.
“Nema puno mogućnosti za sprječavanje širenja”
Govoreći o mogućnosti suzbijanja bolesti, Markotić je upozorila da nema mnogo mogućnosti za sprječavanje njezina širenja.
Epidemije se, prema njezinim riječima, povremeno pojavljuju u razmacima od pet do sedam godina, što je povezano s promjenama u ciklusu i širenju komaraca te cirkulaciji virusa među njima.
Ipak, zasad nema naznaka da se Hrvatska suočava s većom epidemijom.
“Nekih godina imamo epidemije i povećan broj slučajeva, a zasad se čini da bi ovo mogla biti samo jedna godina u kojoj će se javiti neki sporadični slučaj”, zaključila je Markotić.
