U Donjem Maclju u subotu je održan posljednji ispraćaj 500 hrvatskih žrtava poratnog komunističkog nasilja, čiji su posmrtni ostaci nakon desetljeća provedenih u masovnim grobnicama u Sloveniji vraćeni u Hrvatsku., javlja HRT
Kod Spomen-crkve Muke Isusove služena je misa zadušnica, nakon koje su posmrtni ostaci položeni u zajedničku grobnicu. Nakon 81 godine žrtve su tako dobile dostojan grob u hrvatskoj zemlji, izvijestio je Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj.
Misa i sprovodni obredi održani su uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma.
Euharistijsko slavlje predvodio je vojni ordinarij Jure Bogdan, a posljednjem ispraćaju nazočili su članovi obitelji i rodbina žrtava, brojni vjernici i građani te predstavnici državnih i lokalnih vlasti.
Među njima su bili potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman te potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava.
Biskup Bogdan: Gdje povijest vidi broj, Bog vidi lice
Biskup Bogdan u homiliji se posebno osvrnuo na činjenicu da identitet većine pokopanih žrtava nije poznat.
“Gdje čovjek vidi kosti, Bog vidi osobu; gdje povijest vidi broj, Bog vidi lice; gdje ljudi prestaju tražiti, Bog ne prestaje pamtiti”, poručio je.
Naglasio je da su ljudi čiji se posmrtni ostaci pokapaju imali svoje obitelji, roditelje, domove, nade i planove te ljude koji su ih čekali.
“Ljudsko dostojanstvo ne daju država, vlast, odora ni politička pripadnost”, poručio je Bogdan, naglasivši kako ga zato nijedna vlast ne može ni oduzeti.
Posebno se osvrnuo na desetljeća tijekom kojih žrtve nisu imale grob.
“Uskratiti čovjeku grob znači i nakon smrti uskraćivati mu mjesto u ljudskom sjećanju”, rekao je vojni ordinarij.
Pozvao je na nastavak istraživanja, otvaranje arhiva i utvrđivanje činjenica o poratnim stradanjima.
“Zrelo se društvo ne boji arhiva, znanstvenih istraživanja ni činjenica”, naglasio je.
Istinu, dodao je, ne treba tražiti kako bi se stvarale nove podjele, nego kako bi obitelji konačno dobile odgovore, žrtvama se, gdje god je moguće, vratila njihova imena, a društvo izgradilo pravednije i mirnije sjećanje.
“Nijedna ideologija nije važnija od čovjeka”, poručio je Bogdan, zaključivši kako je istina potrebna radi pravednosti, dok pravednost otvara put pomirenju i miru.
Medved: Pred nama je 500 nasilno prekinutih života
Okupljenima se obratio i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.
“Danas stojimo pred 500 ljudskih sudbina, pred 500 nasilno prekinutih života, pred ljudima kojima je pred više od osam desetljeća oduzet život, a potom im je desetljećima uskraćivano pravo i na grob”, poručio je.
Medved je naglasio obvezu države da sustavno, institucionalno i znanstveno utemeljeno nastavi istraživati grobišta, tražiti odgovore i osiguravati dostojan ukop žrtava.
Posmrtni ostaci položeni u 81 lijes
Posmrtni ostaci 500 žrtava smješteni su u 81 mali lijes, simbolično prema broju godina proteklih od njihova stradanja. Lijesovi su bili prekriveni hrvatskim zastavama, a nakon sprovodnih obreda položeni su u zajedničku grobnicu.
Tijekom ukopa nastupili su Klapa sv. Juraj Hrvatske ratne mornarice, Ansambl Celeste, gudački sastav White Quartet i trubač Marko Halužan, koji je nakon polaganja lijesova izveo “Tišinu”.
Vijence su položili i svijeće zapalili predstavnici Vlade, Krapinsko-zagorske županije i Općine Đurmanec, a potom obitelji, rodbina i prijatelji žrtava te ostali sudionici.
Ekshumirani iz četiri masovne grobnice u Sloveniji
Posmrtni ostaci 500 hrvatskih žrtava pronađeni su tijekom ekshumacija provedenih od 2013. do 2017. godine na četiri lokacije u Sloveniji.
Na lokalitetu Trebče pronađeno je deset žrtava, u Podstenicama – Jami v Rugarskih klancih 22, u Košnici pri Celju 307, dok je na lokalitetu Cerklje ob Krki pronađen 161 posmrtni ostatak.
Riječ je uglavnom o muškarcima u dobi između 18 i 40 godina, među kojima je bilo i maloljetnika.
Tragovi nasilne smrti, kao i pronađeni osobni i vjerski predmeti, odjeća i obuća, upućuju na to da su žrtve pripadale hrvatskim skupinama s Križnoga puta koje su stradale nakon završetka Drugoga svjetskog rata 1945. godine.
Zbog stanja i fragmentiranosti posmrtnih ostataka pojedinačna identifikacija nije bila moguća.
Prva institucionalna primopredaja Hrvatske i Slovenije
Republika Hrvatska posmrtne je ostatke preuzela od Slovenije 13. svibnja 2026. godine. Bila je to prva institucionalna primopredaja takve vrste između dviju država.
Nakon službenog dijela u Spomen-parku Dobrava kod Maribora, posmrtni ostaci prevezeni su do Maclja, gdje je biskup Bogdan predvodio molitvu i blagoslovio lijesove.
Posljednji ispraćaj i ukop organiziralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja.
Macelj je tako, 81 godinu nakon završetka Drugoga svjetskog rata i poratnih likvidacija, ponovno postao mjesto sjećanja na žrtve komunističkog nasilja.
Pet stotina ljudi koji su desetljećima bili bez groba konačno je pokopano uz molitvu:
“Pokoj vječni daruj im, Gospodine. I svjetlost vječna svijetlila njima. Počivali u miru Božjem.”
