Prije točno 31 godinu, 4. kolovoza 1995. u pet sati ujutro, započela je vojno-redarstvena operacija Oluja, najveća oslobodilačka akcija u Domovinskom ratu i jedna od najuspješnijih vojnih operacija u modernoj hrvatskoj povijesti. Hrvatske snage istodobno su krenule u napad iz tridesetak smjerova na bojišnici dugoj oko 600 kilometara, a u samo 84 sata oslobođen je gotovo peti dio okupiranog hrvatskog teritorija, podsjeća HRT.
Već drugoga dana operacije hrvatske snage ušle su u Knin, dotadašnje političko i vojno središte pobune hrvatskih Srba. Točno u podne na Kninskoj tvrđavi podignuta je hrvatska zastava, simbol konačne pobjede i obnove teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske.
U operaciji je sudjelovalo gotovo 200 tisuća pripadnika Hrvatske vojske i policije, a život su izgubila 243 hrvatska branitelja, dok ih je više od 1.430 ranjeno.
Početak Oluje obilježili su siloviti napadi hrvatskih snaga na svim bojišnicama. Već drugoga dana gardijske brigade ušle su u Knin, gdje su hrvatski vojnici uz velike emocije dočekali trenutak podizanja hrvatske zastave.
Tadašnji predsjednik Republike Franjo Tuđman poručio je kako zastava na Kninskoj tvrđavi simbolizira dovršetak uspostave slobodne i neovisne hrvatske države.
Istodobno su, prema pozivu tadašnjih vlasti samoproglašene Republike Srpske Krajine, započele kolone srpskih civila koje su napuštale područja zahvaćena operacijom i odlazile prema Bosni i Hercegovini te Srbiji.
Hrvatske postrojbe nastavile su brzo napredovati prema Obrovcu, Gračacu, Slunju, Vojniću i Petrinji, dok su specijalne postrojbe MUP-a i gardijske brigade oslobađale jedno mjesto za drugim. Poseban značaj imao je proboj prema Bihaću, kojim je prekinuta višegodišnja opsada toga grada i spriječena humanitarna katastrofa.
Jedan od simbolički najvažnijih trenutaka dogodio se kada se 21. korpus vojske tzv. Republike Srpske Krajine predao hrvatskim snagama, a zapovjednik srpskih postrojbi Čedo Bulat predao oružje generalu Petru Stipetiću.
Iako se Oluja smatra jednom od najvećih pobjeda Hrvatske vojske, nakon završetka borbenih djelovanja zabilježeni su i pojedinačni slučajevi paleža, pljačke i ubojstava civila, zbog čega su kasnije vođeni kazneni postupci. Tadašnji zapovjednik Zbornog područja Split, general Ante Gotovina, više je puta isticao kako su takvi postupci bili neprihvatljivi i protivni svemu za što se Hrvatska vojska borila.
Operacija Oluja označila je kraj velikosrpske okupacije najvećeg dijela hrvatskog teritorija i otvorila put mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja, čime je nekoliko godina poslije u potpunosti obnovljen teritorijalni integritet Republike Hrvatske.
Trideset i jednu godinu poslije, Oluja ostaje simbol pobjede, slobode i završetka Domovinskog rata, a Hrvatska se i ove godine u Kninu prisjeća branitelja koji su svoje živote ugradili u stvaranje i obranu hrvatske države.
