Uoči obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, akademkinja Mirna Šitum i hrvatska braniteljica Marija Lišnić prisjetile su se ratnih dana, istaknuvši doprinos i žrtvu žena u Domovinskom ratu.
Mirna Šitum, pripadnica 4. gardijske brigade, rekla je u HRT emisiji Studio 4, kako joj Dan pobjede svake godine budi osjećaj ponosa, ali i sjećanje na sve poginule hrvatske branitelje. Marija Lišnić, koja je tijekom rata bila pripadnica saniteta 106. brigade, poručila je da je ponosna što je bila dio stvaranja hrvatske države.
“Dok god se naježim na stih ‘nije to obična tkanina’, znat ću da sam učinila pravu stvar”, rekla je Lišnić.
Kao terenska medicinska sestra u sanitetskoj službi 106. brigade prošla je ubrzanu obuku zbog nedostatka medicinskog kadra te je odmah upućena na bojište.
Šitum je tijekom rata obnašala dužnost zapovjednice sanitetske desetine u bojni, a kasnije je vodila sanitetsku službu brigade i stacionare na bojištima južne Hrvatske, gdje je kao mlada liječnica primjenjivala iskustvo stečeno u splitskoj Hitnoj medicinskoj pomoći.
Lišnić je ispričala da ju je na pristupanje Zboru narodne garde potaknuo događaj iz lipnja 1991., kada su tenkovi JNA izašli iz Bijele vojarne u Osijeku i pregazili poznati “Crveni fićo”.
“Osjećali smo strah, bijes i nemoć. To je bio okidač meni, mojoj braći i mnogim prijateljima. Nismo mogli podnijeti nepravdu i stalno zastrašivanje JNA”, prisjetila se.
Posebno joj je u sjećanju ostala akcija spašavanja ranjenog gardista u Ivanovcu tijekom koje je prošla preko područja koje je kasnije utvrđeno kao minsko polje, izložena snajperskoj vatri.
Šitum kaže da ne može izdvojiti samo jedan događaj koji ju je obilježio.
“U meni su ostala sjećanja na svakog ranjenika koji je preživio, na poginule koje smo izvlačili iz minskih polja i na zarobljenike koje smo dočekivali nakon razmjene”, rekla je.
Prema njezinim riječima, u Domovinskom ratu sudjelovalo je više od 25 tisuća žena, što je činilo oko pet posto ukupnog broja hrvatskih branitelja. Poginulo ih je 766, dok je gotovo dvije tisuće steklo status teških ratnih vojnih invalida.
“Žrtva žena bila je golema. Ne samo onih koje su bile na prvoj crti, u logistici ili sanitetu, nego i civilnih žena koje su tijekom rata brinule o djeci, starijima i nemoćnima”, naglasila je Šitum.
Lišnić je predstavila i rad Udruge braniteljica Osječko-baranjske županije koja prikuplja podatke o poginulim i nestalim hrvatskim braniteljicama kako bi njihov doprinos Domovinskom ratu bio trajno zabilježen.
Prema dostupnim podacima, još uvijek se 33 hrvatske braniteljice vode kao nestale.
