Sve učestaliji toplinski valovi, koje znanstvenici povezuju s klimatskim promjenama, predstavljaju ozbiljan zdravstveni izazov, no njihov učinak nije jednak kod svih ljudi. Stručnjaci upozoravaju da žene zbog bioloških, hormonalnih i društvenih čimbenika češće osjećaju posljedice ekstremnih vrućina te su u pojedinim životnim razdobljima izložene većem riziku od zdravstvenih komplikacija, prenosi N1.
Liječnici objašnjavaju kako visoke temperature predstavljaju veliko opterećenje za srce i krvožilni sustav, a žene toplinu u prosjeku podnose teže od muškaraca. Jedan od razloga je način na koji organizam regulira tjelesnu temperaturu.
Naime, žene se počinju znojiti pri višoj tjelesnoj temperaturi nego muškarci te u pravilu proizvode manje znoja. Zbog toga sporije otpuštaju višak topline, što povećava mogućnost pregrijavanja organizma. Uz to, istraživanja pokazuju da žene imaju nešto višu prosječnu unutarnju tjelesnu temperaturu te veći udio masnog tkiva, koje dodatno zadržava toplinu.
Poseban izazov predstavljaju hormonalne promjene tijekom života. Tijekom menstrualnog ciklusa, osobito u drugoj polovici, povećana razina progesterona prirodno povisuje tjelesnu temperaturu. Nakon početka menstruacije dolazi do pada razine estrogena, što dodatno otežava organizmu održavanje optimalne temperature.
Zbog toga mnoge žene tijekom velikih vrućina češće osjećaju umor, vrtoglavicu, nesanicu, razdražljivost i poteškoće s koncentracijom. Kod žena koje imaju obilnije menstruacije dodatni problem može biti gubitak željeza, što dodatno opterećuje organizam tijekom toplinskog vala.
Liječnici posebno upozoravaju na žene u perimenopauzi i menopauzi. Zbog smanjenja razine estrogena češće se javljaju valunzi i noćno znojenje, a ekstremne temperature mogu dodatno pojačati te simptome i značajno narušiti kvalitetu života.
Među najosjetljivijim skupinama nalaze se i trudnice. Tijekom trudnoće organizam prirodno proizvodi više topline, potrebe za unosom tekućine znatno su povećane, a srce radi pod većim opterećenjem. Zbog toga dugotrajna izloženost visokim temperaturama može povećati rizik od komplikacija, osobito kod žena s rizičnom trudnoćom ili kroničnim bolestima.
Stručnjaci ističu kako osim bioloških postoje i društveni razlozi zbog kojih žene teže podnose toplinske valove. One češće skrbe o djeci i starijim članovima obitelji te vlastite potrebe nerijetko stavljaju u drugi plan, zbog čega se rjeđe mogu skloniti u rashlađene prostore ili izbjeći boravak na visokim temperaturama.
Kako bi se smanjio rizik od toplinske iscrpljenosti i toplinskog udara, liječnici preporučuju redovit unos tekućine, izbjegavanje boravka na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, nošenje lagane i prozračne odjeće te boravak u klimatiziranim ili rashlađenim prostorijama. Tjelesne aktivnosti preporučuje se obavljati rano ujutro ili u večernjim satima, a važno je prepoznati prve znakove toplinske iscrpljenosti poput slabosti, vrtoglavice, ubrzanog pulsa, mučnine i izrazitog umora.
Stručnjaci zaključuju kako zaštitu žena tijekom toplinskih valova treba promatrati kao važno javnozdravstveno pitanje, osobito u vrijeme kada klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije ekstremne vrućine.
