Piše Sara S.
Više od trećine osmogodišnje djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). S udjelom od 36,1 posto Hrvatska se nalazi među europskim državama s najvećim problemom dječje pretilosti, zbog čega se sve češće otvara pitanje kako zaustaviti zabrinjavajući trend.
U tom je kontekstu Udruga za zdravo življenje POST i Udruga za prevenciju prekomjerne težine izradila Prijedlog zakona o zaštiti djece od pretilosti i zdravstvenom označavanju prehrambenih proizvoda. Među predloženim mjerama nalaze se uvođenje upozoravajućih oznaka na prehrambene proizvode te ograničavanje oglašavanja nezdrave hrane usmjerene prema djeci.
Ideja nije nova. Prije više od deset godina sličan pristup primijenjen je na duhanske proizvode, kada su kutije cigareta dobile velike fotografije koje upozoravaju na posljedice pušenja. Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da su takva upozorenja povećala svijest o štetnosti pušenja, potaknula dio pušača na razmišljanje o prestanku i smanjila privlačnost cigareta među mladima. Međutim, stručnjaci ističu da upravo fotografije nisu bile presudan razlog pada broja pušača. Ključnu ulogu odigrale su i druge mjere poput povećanja trošarina, zabrane oglašavanja, zabrane pušenja u zatvorenim prostorima te promjene društvenih navika.
Slično pitanje postavlja se i kada je riječ o prehrani. Hoće li fotografije upozorenja na visokokaloričnim proizvodima doista promijeniti prehrambene navike djece i njihovih roditelja?
Teško je vjerovati da će fotografija upozorenja na pakiranju slavonskog kulena, dalmatinskog pršuta, špeka ili drugih tradicionalnih proizvoda riješiti problem dječje pretilosti. Takvi proizvodi u pravilu nisu svakodnevni dio prehrane većine djece niti predstavljaju glavni uzrok zabrinjavajućih statistika.
Pravi izazov mnogo je širi. Djeca danas imaju gotovo neograničen pristup ultraprerađenoj hrani bogatoj kalorijama, šećerom, soli i zasićenim mastima. Burgeri, pizze, pržena hrana, gazirani napici, energetska pića, slatkiši, grickalice i pekarski proizvodi lako su dostupni u fast food restoranima, kioscima i trgovinama, često po cijenama koje su niže od nutritivno kvalitetnijih obroka. Istodobno, sve manje vremena provodi se u igri i tjelesnoj aktivnosti, a sve više ispred ekrana.
Zbog toga mnogi stručnjaci upozoravaju da se problem dječje pretilosti ne može riješiti jednom mjerom. Upozoravajuće oznake mogu povećati svijest potrošača i pomoći roditeljima pri odabiru hrane, ali same po sebi neće promijeniti prehrambene navike.
Učinkovitiji pristup uključivao bi kombinaciju mjera – kvalitetniju prehranu u vrtićima i školama, više tjelesne aktivnosti, edukaciju roditelja i djece, odgovornije oglašavanje hrane namijenjene najmlađima te jasnije informiranje potrošača o nutritivnoj vrijednosti proizvoda.
Ako je cilj dugoročno smanjiti broj pretile djece u Hrvatskoj, tada upozorenja na ambalaži mogu biti dio rješenja, ali ne i njegovo središte. Borba protiv dječje pretilosti ne vodi se na etiketi jednog proizvoda, nego promjenom prehrambenih navika i načina života cijelog društva.
