Aktivistica Erin Brockovich, koja je svjetsku slavu stekla nakon što je izborila odštetu od 333 milijuna dolara za stanovnike kalifornijskog grada Hinkley zbog zagađenja pitke vode, otvorila je novo poglavlje svoje dugogodišnje borbe za zaštitu okoliša. Ovoga puta upozorava na ubrzanu izgradnju podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju, za koje tvrdi da predstavljaju ozbiljan izazov za lokalne zajednice i prirodne resurse., piše the guardian
Sve je počelo nakon što je na svojoj internetskoj stranici pozvala građane da joj prijave probleme povezane s podatkovnim centrima. Odaziv je, kaže, bio neočekivan – u samo mjesec dana primila je više od 3.800 prijava, a građani iz različitih dijelova SAD-a iznosili su zabrinutost zbog načina na koji se takvi projekti odobravaju.
Brockovich ističe da nije protiv umjetne inteligencije kao tehnologije.
– Umjetna inteligencija je već dio naše stvarnosti i moćan alat. Moj problem nisu algoritmi, nego golemi podatkovni centri koji se grade kako bi ih podržavali – poručila je.
“Ljudi žele znati što će biti s vodom i tko će sve to platiti”
Prema njezinim riječima, stanovnici sve češće postavljaju ista pitanja – zašto nisu bili obaviješteni o projektima, kako su dobivene dozvole te kakve će posljedice objekti imati na njihove zajednice.
Građane, kaže, najviše zabrinjava potrošnja vode i električne energije, moguć rast računa, utjecaj na zdravlje te posljedice za okoliš i životinjski svijet.
Kao primjer navodi novi podatkovni centar u američkoj saveznoj državi Utah, čija je izgradnja odobrena ove godine, a koji bi prema dostupnim podacima trebao zauzimati površinu veću od dvostruke veličine Manhattana.
Tvrdi da se projekti odobravaju bez dovoljno javnosti
Na temelju pristiglih prijava Brockovich je izradila interaktivnu kartu podatkovnih centara u SAD-u. Do kraja lipnja na njoj je bilo evidentirano 33 aktivna centra, 68 u izgradnji i 41 planirani projekt, uz više od 7.000 prijava građana.
– Ako su podatkovni centri tako korisni, zašto se grade u tajnosti? – pita Brockovich.
Upozorava da investitori često potpisuju ugovore o povjerljivosti s lokalnim vlastima, zbog čega građani nemaju uvid u postupke odobravanja niti mogućnost sudjelovanja u javnim raspravama.
Golema potrošnja vode i energije
Posebno upozorava na potrošnju vode potrebnu za hlađenje računalnih sustava. Prema podacima koje navodi, najveći podatkovni centri mogu dnevno potrošiti i do 19 milijuna litara vode, što odgovara potrebama grada s oko 50.000 stanovnika.
Analize pokazuju da se velik dio novih centara gradi upravo u područjima koja su već pogođena sušom, što dodatno povećava zabrinutost lokalnog stanovništva.
Građani joj prijavljuju i nagli rast računa za vodu i električnu energiju. U jednom slučaju, tvrdi Brockovich, mjesečni račun za vodu porastao je s 22 na više od 350 dolara.
Buka koja ne prestaje
Osim potrošnje resursa, stanovnici se žale na neprestanu buku rashladnih sustava, generatora i ventilacije.
– Ljudi pišu da danonoćno slušaju zujanje, brujanje i šištanje. Kažu da više ne mogu normalno živjeti – ističe.
Traži moratorij na nove projekte
Brockovich smatra da bi prvi korak trebao biti privremena obustava izdavanja dozvola za nove podatkovne centre dok se ne provedu detaljne procjene utjecaja na okoliš i ne omogući sudjelovanje građana u odlučivanju.
Naglašava da se s istim problemima suočavaju i druge države, uključujući Australiju, Indiju, Škotsku i Irsku. Kao primjer navodi Dublin, gdje je uveden moratorij nakon što je utvrđeno da su podatkovni centri već 2023. godine trošili gotovo petinu ukupne električne energije u zemlji.
– Sve je to postalo previše. Moramo imati hrabrosti suprotstaviti se interesima onih koji imaju golemi novac i moć. Razmišljam o svojoj ostavštini i o budućnosti svojih šestero unučadi. Ako je ovo moja posljednja bitka, vodit ću je do kraja – poručila je Brockovich.
