Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je u emisiji Studio uživo na N1 televiziji gdje je s voditeljicom Hanan Nanić razgovarao o Danu antifašističke borbe, ideološkim podjelama u hrvatskom društvu te incidentima koji su obilježili ovogodišnje obilježavanje praznika u šumi Brezovica kraj Siska.
Komentirajući verbalni sukob sudionika proslave i članova stranke DOMiNO predvođenih saborskim zastupnikom Igorom Peternelom, Jakovina je ustvrdio kako takve scene Hrvatska prati desetljećima.
„Osim kada je netko drugi na vlasti, nemamo drugačiji odnos prema ovom prazniku, ali ni prema vrijednostima koje on simbolizira. Predsjednik Sabora nikada ne dolazi u Brezovicu, dok je redovito prisutan na komemoracijama u Bleiburgu. Time se jasno pokazuje hijerarhija događaja koji se smatraju važnima i onih koji se tek toleriraju“, rekao je Jakovina.
Govoreći o ideološkim podjelama, upozorio je kako je neobično da političari rođeni desetljećima nakon završetka Drugog svjetskog rata i dalje najveći dio političke energije troše na rasprave o događajima iz tog razdoblja.
„Kada bismo se okrenuli 2026. godini, vidjeli bismo Europu suočenu s ozbiljnim izazovima. Ako želi ostati relevantan globalni akter, mora biti izgrađena na zajedničkim vrijednostima. Teško je zamisliti da bi temelj takve Europe mogao biti ekstremni nacionalizam. Hrvatska bi u takvom okruženju teško mogla zaštititi svoje interese“, istaknuo je.
Jakovina smatra da hrvatsko društvo već više od tri desetljeća produbljuje podjele kroz način na koji promatra Drugi svjetski rat.
„Cijeli rat sveden je na nekoliko dana nakon njegova završetka – od povlačenja iz Zagreba do Bleiburga. Umjesto rasprave o širim povijesnim okolnostima, fokus ostaje na tih nekoliko dana, dok se o događajima iz 1941. godine i problemima povezanim s ustaškim režimom govori znatno manje“, rekao je.
Osvrnuo se i na pitanje povijesnog revizionizma te odnos prema događajima iz Domovinskog rata i suđenjima za ratne zločine.
„Presuda Branimiru Glavašu nakon trideset godina ima vrlo ograničen značaj za društvo u cjelini. Revizija povijesti sama po sebi nije ništa neobično jer se temelji na novim izvorima i spoznajama. Problem je što u ovom slučaju ne govorimo o novim izvorima“, naglasio je.
Komentirao je i najavljeni projekt istraživanja žrtava stradalih tijekom 20. stoljeća, za koji se otvara pet novih radnih mjesta.
„Građani se s pravom mogu zapitati kako je moguće da se o tim temama govori već 36 godina, a tek sada pokrećemo veliki projekt koji bi trebao dati odgovore. Postavlja se pitanje želimo li doista rezultate ili nam je važnije održavanje atmosfere i političkih prijepora oko tih tema“, zaključio je Jakovina.
