Nakon više od deset godina pregovora, političkih prijepora i neuspjelih pokušaja reforme europske migracijske politike, u petak je počela primjena Europskog pakta o migracijama i azilu. Kako piše Jutarnji list, riječ je o opsežnom paketu propisa kojim Europska unija nastoji uspostaviti jedinstvena pravila za upravljanje migracijama, zaštitu vanjskih granica i obradu zahtjeva za azil.
Primjena Pakta započinje u trenutku kada Hrvatska bilježi znatan porast broja ilegalnih prelazaka granice. Prema podacima koje je Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo Jutarnjem listu, tijekom prva četiri mjeseca ove godine spriječeno je više od 10.000 pokušaja nezakonitog ulaska u Hrvatsku, što predstavlja rast od 55 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kako navodi Jutarnji list, jedan od najvažnijih elemenata Pakta jest mehanizam obvezne solidarnosti među državama članicama. U slučaju pojačanog migracijskog pritiska pojedine zemlje moći će zatražiti pomoć drugih članica kroz prihvat dijela tražitelja azila, financijsku pomoć ili tehničku i logističku potporu.
Prema informacijama koje donosi Jutarnji list, Hrvatska je zajedno s Poljskom, Češkom, Austrijom, Estonijom i Bugarskom svrstana među države koje su i same izložene migrantskom pritisku. Zbog toga neće imati obvezu prihvaćati migrante iz zemalja poput Italije, Grčke, Španjolske ili Cipra, niti će morati uplaćivati sredstva u fond solidarnosti.
Druga velika novost odnosi se na ubrzane granične postupke za osobe koje nezakonito ulaze u Europsku uniju. Kako piše Jutarnji list, migranti će prolaziti sigurnosne, identifikacijske i zdravstvene provjere, nakon čega će se odlučivati o njihovim zahtjevima za azil ili pokretati postupci povratka u zemlje podrijetla.
Jutarnji list navodi i kako bi provedba novih pravila mogla predstavljati dodatni organizacijski izazov za hrvatsku policiju, osobito zbog potrebe uključivanja medicinskih timova u postupke registracije i provjere migranata.
Registracija će se provoditi u posebnim prihvatnim centrima. Hrvatska trenutačno raspolaže centrom u Dugom Dolu kod Krnjaka, čiji je kapacitet proširen na 1500 osoba upravo zbog priprema za provedbu Pakta. Kako doznaje Jutarnji list, planirana je i izgradnja još jednog centra na području bivše vojarne Željava uz granicu s Bosnom i Hercegovinom. Međutim, taj je projekt već izazvao nezadovoljstvo dijela lokalnog stanovništva pa ostaje neizvjesno hoće li biti realiziran u predviđenom obliku.
Dok Europska komisija novi Pakt predstavlja kao povijesni korak prema učinkovitijem upravljanju migracijama, organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi pojedine mjere mogle dovesti do dodatnog ograničavanja prava migranata i tražitelja azila.
